Analitičari talijanske bankarske grupacije UniCredit, u svom najnovijem izvješću i prognozama za zemlje središnje i istočne Europe, za BiH u ovoj godini predviđaju pad bruto domaćeg proizvoda od 0,9 posto, što znači da domaća ekonomija ponovno ulazi u recesiju. Istodobno, očekuje se smanjenje industrijske proizvodnje za 2,5 posto, kao i pad izvoza, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 4,3 milijarde eura, što je za jedan posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Pad standarda građana

Iz Raiffeisen banke BiH navode da u drugoj polovini godine očekuju stabilizaciju ekonomskih prilika u eurozoni što će posljedično dovesti i do ponovnog rasta bh. izvoza i industrijske proizvodnje, koji su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u periodu 2010.-2011. godina. Također se očekuje i jača kreditna aktivnost bh. banaka kako prema sektoru gospodarstva tako i prema sektoru stanovništva, što će dovesti do blagog rasta investicija i privatne potrošnje. Ovogodišnja stopa inflacije, mjerena kroz rast potrošačkih cijena, trebala bi iznositi oko 2,4 posto što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 3,7 posto. Na žalost i očekivano smanjenje inflacije prvenstveno je rezultat drastičnog pada standarda građana i smanjenja njihove kupovne moći, čemu se htjeli to ili ne, prilagođavaju i trgovci koji sve teže nalaze kupce za svoju robu. Uz zadržavanje rekordno visoke stope nezaposlenosti i u sljedećoj godini, najporazniji podatak za BiH je da će, u najboljem slučaju, tijekom ove i iduće godine, privući stranih investicija ukupne vrijednosti od oko 250 milijuna eura. Istodobno, i u Srbiju i Hrvatsku, strani investitori će uložiti po 2,5 milijarde eura, odnosno 10 puta više nego u BiH. Krivnje jedino nema u onome što je njihov posao, stvaranje poslovnog okruženja u kome svaki investitor, domaći ili strani, veliki ili mali, može normalno poslovati, a da ne izdahne pod teretom različitih nameta i neumoljivog birokratskog pritiska.

Propao tender

Sasvim je izvjesno kako će u sljedećem periodu drastično poskupjeti ulje i brašno, a potom kruh, tjestenina kao i većina mliječnih proizvoda, od kojih su pojedini već dostigli astronomske cijene poput maslaca. Lako bi se prosječan građanin izborio s poskupljenjima luksuzne robe, jer bez nje se može. Ali, ključni je problem kako preživjeti poskupljenje kruha ili, na primjer, tjestenine kad su u mnogim kućanstvima to osnovne životne namirnice. Tko može u ovom trenutku pomisliti na meso ili povrće, kao zdravu prehranu, kad će se plaćati skupo. Naime, povrće je spržila suša, u vrtovima ga nema ni za poštenu zimnicu. Čak i vječiti optimisti kojima je čaša uvijek napola puna nemaju zamjerke na konstataciju da nam se crna jesen piše. S druge strane, nimalo ne ohrabruju podaci da u robnim rezervama u RS-u na zalihama ima oko 5000 tona pšenice, kao i 300.000 konzervi. Ništa bolje nije ni u većem bh. entitetu. Podsjetimo, Direkcija robnih rezervi FBiH, koja je prošle godine pokrenula program sufinanciranja jesenje sjetve pšenice na području šest županija u Federaciji BiH, obavijestila je resorna ministarstva da zbog nedovoljne zainteresiranosti poljoprivrednih proizvođača ovaj program nije moguće realizirati.

Želite raditi za plaću od 1.050 eura neto? Traže se zaposlenici za više hrvatskih gradova