“Žalosna je činjenica da mi poljoprivrednici moramo intervenirati kako bi administracija radila svoj posao“, kaže Dubravko Vukojević predsjednik Udruge poljodjelaca ZHŽ-a. Bilo žalosno ili ne, na inicijativu predstavnika poljoprivrednih udruga, Seljačkog saveza Federacije, Udruge mljekara, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH održan je sastanak predstavnika poljoprivrednih udruga s prostora FBiH s Dušanom Neškovićem pomoćnikom ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo na kojem je u prvom planu bilo pitanje izvoza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, odnosno EU, nakon ulaska susjedne zemlje u tu asocijaciju. Zašto je poljoprivrednicima bitno ispunjenje uvjeta za nastavak izvoza na hrvatsko tržište govore brojke. BiH od izvezenih 72 milijuna litara mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednog 75,1 milijuna KM na hrvatsko tržište izvozi oko 50 milijuna litara. Slično je i s povrćem na jugu Hercegovine: “Naše procjene govore da se na hrvatsko tržište izvozi oko 40 posto ovdašnje proizvodnje povrća“, naglašava Marijan Brajković direktor PZ “Matica“ iz Višića kraj Čapljine. Indikativan je i primjer mladog krumpira, od lani proizvedenih oko 10.000 tona na hrvatskom tržištu je završilo 4000 tona.

Ostati bez tog tržišta znači kolaps mljekarstva BiH, povrtlarstva juga Hercegovine. “Ulaskom Hrvatske u EU neće biti prodaje proizvoda kakvu sada imamo. Proizvodi biljnog podrijetla lakše će na tržište od proizvoda animalnog podrijetla“, ističe Milenko Soče direktor Agroherca Čapljina velikog izvoznika voća, sudionik sastanka u Ministarstvu vanjske trgovine BiH. “Dovedeni smo u pat poziciju, zakazala je državna birokracija, administracija, resorna ministarstva, instituti, fakulteti… U minut do dvanaest pokušava se učiniti što se može. Kod pomoćnika resornog ministra, naišli smo na podršku i razumijevanje, a novi sastanak sazvan je za 15 dana, kada ćemo znati više što se može poduzeti“, kaže Soče.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’