Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Izrael posjeduje moćnije rakete, ali Iran ima Hezbollah i Hamas

Analitičarima je sve izglednije da će Izrael izvesti preventivni raketni napad na iranska nuklearna postrojenja.
09. studenoga 2011. u 12:00 0 komentara 136 prikaza
'Geneve_nnn_rad_081111'
Foto: ''
Pogledajte galeriju 1/3

Samo nekoliko dana pred javno objavljivanje izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koje bi, kako se vjeruje, moglo potvrditi sumnje da Iran ubrzano radi na gradnji nuklearnog oružja, Bliski istok pretvara se u bure baruta. Situacija je toliko uzavrela da je analitičarima sve izglednije da će Izrael izvesti preventivni raketni napad na iranska nuklearna postrojenja kako bi zaustavio njihov razvoj atomskog oružja.

>>Kako će ratovati Izrael i Iran?

Ipak, svi su svjesni da bi prva ispaljena raketa potaknula lanac reakcija te ionako nestabilnu i složenu regiju pretvorila u jedno od najsloženijih ratišta 21. stoljeća. Upravo zbog toga je i Izrael, iako jedina nuklearna sila u regiji, vrlo oprezan u svojim postupcima.

Sukob će biti krvav

– Izrael još nije donio nikakvu odluku o vojnoj operaciji – izjavio je jučer za izraelski radio ministar obrane Ehud Barak odbacivši nagađanja da je napad na Iran već dogovoren.

Zveckanje oružjem s izraelske strane Teheran tumači kao neosnovan pritisak na Iran i demonstraciju sile.

– Nema ni jednog ozbiljnog dokaza da radimo na proizvodnji bojne glave – ustvrdio je iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi.

Danas nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi kada IAEA objavi svoj izvještaj i hoće li Izrael početi napad na najveću i vjerojatno najmoćniju zemlju Perzijskog zaljeva, no sigurno je samo jedno: ako izbije, sukob će biti vrlo krvav, a žrtve će padati i s jedne i s druge strane.

Lovci se provlače

Sukob Tel Aviva i Teherana najvjerojatnije se neće voditi zrakoplovima, već dalekometnim raketama. Naime, iako i jedna i druga strana imaju vrlo moćne zračne snage temeljen na američkim letjelicama, udaljenost između njih pretjerano je velika za uporabu lovaca bombardera. Zračne snage obiju zemalja imaju zračne cisterne koje lovce gorivom pune u zraku, no one će u ovom sukobu vjerojatno ostati na zemlji. Naime, između Irana i Izraela nalaze se Saudijska Arabija, Irak i Jordan, zemlje koje ni jednoj ni drugoj strani nisu naklonjene, pa je vjerojatnost da će dati suglasnost za prelete letjelica preko svoga teritorija prilično mala.

I dok se brzi lovci još i mogu provući ispod radara leteći nekoliko metara iznad pustinje, spori i tromi teretni avioni za takav su let neprikladni. Izrael je 1981. izveo sličan napad na Osirak, Sadamovo nuklearno postrojenje nedaleko od Bagdada, no tada su na avionima F-15 i F-16 koristili vanjske spremnike goriva koje su odbacili iznad saudijske pustinje. Sada bi morali preletjeti dvostruko veću udaljenost, što je tehnički nemoguće. Ako već ne mogu jedni druge dohvatiti zrakoplovima, i Iran i Izrael na raspolaganju imaju razorne dalekometne rakete.

Veliki raketni arsenali

Glavni izraelski adut je raketa Jericho III čije se karakteristike drže u tajnosti, no procjenjuje se da ima domet od 2,5 do čak 11 tisuća kilometara, što ovisi o težini bojne glave. Gotovo je izvjesno da će, ako do napada dođe, Izrael ovim projektilima pokušati uništiti nekoliko desetaka nuklearnih postrojenja razmještenih diljem Irana.

S druge strane, Teheran neće sjediti prekriženih ruku, već će odgovoriti svojim raketnim potencijalom. Iranske rakete Fajr-3 i Shahab-3 mogu dosegnuti i jugoistočnu Europu, pa bez problema pokrivaju cijeli Izrael. Usto, Tel Aviv vjerojatno računa da bi, ako do sukoba dođe, izraelski gradovi postali i meta raketnih napada iz Sirije te iz Libanona i pojasa Gaze, odakle bi ih gađali Hezbollah i Hamas.

Koliko je ozbiljna prijetnja raketnim ratom, najbolje govore izraelska iskustva iz prve pustinjske oluje kada su Sadamove postrojbe Tel Aviv gađale Scudovima. Američka vojska branila ih je sustavima Patriot, ali iranske rakete imaju mogućnost izmicanja presretačima.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Sukob bi najviše štete nan

Sukob bi najviše štete nanio iranskoj opoziciji

Koliko god paradoksalno zvučalo, izraelsko-iranski sukob najveću bi štetu mogao nanijeti iranskim opozicionarima koji nastoje svrgnuti islamski režim.

– Nije sporno da Iran razvija nuklearno naoružanje, to je gotovo sigurno, no Izrael ga raketnim napadima ne bi mogao uništiti. Iranska nuklearna postrojenja ne samo da su raspršena na niz lokacija diljem zemlje već su i izuzetno dobro utvrđena pa ih je gotovo nemoguće uništiti iz zraka – kaže za Večernji list poznati iranski disident Omid Habibinia, koji već neko vrijeme živi u egzilu u Švicarskoj.

Prema njegovim tvrdnjama, ako do napada dođe, Izraelci će svoje snage vjerojatno usmjeriti na nuklearno postrojenje Bushir, čija je gradnja započela još u vrijeme šaha Reze Pahlavija, prije izbijanja revolucije.

– Ovo nuklearno postrojenje gotovo se sigurno koristi za proizvodnju i razradu nuklearnog oružja, a zbog stare je gradnje najmanje zaštićeno od raketa. Ostala su postrojenja nova, građena u vrijeme kada je Teheran već bio pod sankcijama i u sukobu s međunarodnom zajednicom, pa je i konstrukcija postrojenja razrađena imajući na umu zračne ili raketne napade. Diljem zemlje postavljena je mreža nuklearnih postrojenja koju je nemoguće uništiti na ovaj način – kaže Habibinia. Ako ne bi nanio štete iranskoj vojnoj sili, rat bi zasigurno naštetio opozicijskim pokretima.

– Sukob s Izraelom dao bi vlastima dobru izliku da pobaca u zatvor sve oporbenjake i uvede čvrstu ruku. Ujedno, islamski militanti dodatno bi se solidarizirali s iranskim režimom – kaže Habibinia.

Iranu treba još malo za bombu &n

Iranu treba još malo za bombu

– Iran još uvijek nema nuklearno naoružanje, ali ga može imati za samo nekoliko mjeseci, što se zbog stabilnosti regije ne može dopustiti – kaže za Večernji list izraelski general Yitzhak Ben Yisrael, direktor Izraelske svemirske agencije i vojni analitičar.

– Treba napraviti razliku između posjedovanja i mogućnosti stvaranja nuklearnog arsenala. Iran u ovome trenutku posjeduje znanje i tehničke mogućnosti za izradu nuklearne bombe, no odluku o njezinoj proizvodnji još uvijek nisu donijeli bojeći se reakcije svijeta. Ipak, kada jednom odluče krenuti u proizvodnju, trebat će im za to najviše tri mjeseca – kazao je Yisrael, no nije želio komentirati je li vlada u Tel Avivu donijela odluku za preventivni napad. Kako kaže, jasno je da bi prvi raketni udar izazvao širi sukob.

– Iran je već najavio odmazdu u slučaju preventivnih udara, a za to imaju i mogućnosti dalekometnim raketama. Usto, mogući su i napadi iranskih saveznika poput Sirije ili Hamasa – kaže Yisrael.

Prema njegovim tvrdnjama, iranska se opozicija bez razloga boji za svoj položaj.

– Režim u Teheranu ne treba izgovor za represiju, ako žele uništiti opoziciju, učinit će to i bez izraelskog napada – kaže Yisrael.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.