Izgradnja željezničkog tunela Lyon–Torino, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Europi, ulazi u novu fazu. Riječ je o ključnom projektu transeuropske prometne mreže na Mediteranskom koridoru, koji uključuje izgradnju 57,5 kilometara dugog baznog tunela ispod Alpa između Francuske i Italije. Završetak radova očekuje se 2033. godine.
Projekt bi nakon puštanja u promet trebao značajno povećati kapacitet željezničke veze između dviju zemalja, skratiti vrijeme putovanja te potaknuti preusmjeravanje teretnog prometa s cesta na željeznicu. Europska komisija ističe da će nova pruga donijeti važne okolišne, gospodarske i prometne koristi.
Do kraja 2024. godine iskopano je 39,5 kilometara od ukupno 164 kilometra planiranih tunela, uključujući više od 15 kilometara glavnog baznog tunela. Svi građevinski ugovori, ukupne vrijednosti četiri milijarde eura, već su dodijeljeni, a na projektu trenutačno radi deset gradilišta.
Novi zamah projektu trebala bi dati i prva od sedam velikih tunelskih bušilica (TBM) predviđenih za gradnju. U ožujku ove godine predstavljena je prva 235 metara duga bušilica namijenjena talijanskoj dionici tunela Mont Cenis, središnjeg dijela buduće pruge Lyon–Torino. Stroj je proizveden u njemačkoj tvrtki Herrenknecht te će biti korišten na gradilištu u Chiomonteu u dolini Susa.
Impresivni stroj dug je poput dva nogometna igrališta, a opremljen je reznom glavom promjera 10,16 metara. Pokreće ga 13 motora ukupne snage 4550 kilovata, a tijekom rada moći će napredovati oko deset metara dnevno. Posebno je projektiran za zahtjevne geološke uvjete ispod Alpa, gdje će na pojedinim mjestima kopati i do 2000 metara ispod planinskog masiva. Bušilica je izrađena u takozvanoj "dvostrukoj izvedbi", što joj omogućuje rad kroz tvrde stijene, ali i kroz rastresito tlo. Koristit će se za probijanje pristupnog tunela koji će omogućiti nastavak iskopa južnog kraka glavnog tunela, čiji su radovi već započeli na francuskoj strani.
Prema planovima investitora, tijekom sljedećih godina sedam velikih bušilica iskopat će oko 75 posto glavnog tunela između Francuske i Italije. Buduća brza pruga Lyon–Torino bit će duga 270 kilometara, pri čemu se oko 70 posto trase nalazi u Francuskoj, a 30 posto u Italiji.
Središnji objekt projekta je bazni tunel Mont d'Ambin, koji će sa svojih 57,5 kilometara postati najduži željeznički tunel ikad izgrađen. Tunel će se sastojati od dvije odvojene cijevi s po jednim kolosijekom, od čega će 45 kilometara prolaziti francuskim, a 12,5 kilometara talijanskim teritorijem. Projekt uključuje i primjenu načela kružnog gospodarstva. Više od 50 posto iskopanog materijala planira se ponovno upotrijebiti, među ostalim za izradu unutarnjih betonskih elemenata tunela, čime se smanjuju količina otpada i okolišni troškovi gradnje.
Otvori KEKS Pay
