Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF upozorit će EU i Bruxelles te međunarodne financijske institucije na negativne posljedice projekata novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – HE Dubrovnik II, HE Ombla i HE Dabar-Gornji Horizonti.
Na ekološku opasnost, ali i na kršenje Ustava BiH s ovim projektima već je upozoravao i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, a vapajima su se priključili i stanovnici delte Neretve udruženi u građansku inicijativu "Spasimo dolinu Neretve".
- To su izuzetno kompleksni projekti koji će imati značajne negativne posljedice po lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim prodručjima, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH. Svi ti projekti su u biti jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik II – tvrdi lokalni koordinator WWF-a u BiH Zoran Mateljak.
Iz WWF-a upozoravaju kako se ovi projekti ne bi smijeli nastaviti niti realizirati dok se ne izradi Streteška procjena utjecaja na okoliš te dok se ne dovrši Plan upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju su izradu uključene obje države i oba entiteta u BiH.
- Izradu Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, koji bi trebao postaviti temelje za upravljanje ovim prekograničnim vodnim resusrsima, financira Svjetska banka. Hrvatska, ne brinući za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam. Među njima je i Ramsarska konvencija, pa se time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okoliša – pojašnjava Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa te dodaje kako Hrvatska direktno krši i temeljne odredbe Okvirne direktive o vodama, koja se bavi postizanjem dobrog stanja voda i zaustavljanjem daljnjeg pogoršanja stanja rijeka.
Ovim je projektima Neretva direktno ugrožena, a delta se već bori s posljedicama zaslanjenja Neretve, što može imati pogubne posljedice za poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu, ali i na presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – močvare Hutovo Blato. Većina stanovništva delte Neretve bavi se poljoprivredom, uzgojem mandarina, lubenica te ostalog voća i povrća, a zbog dodatnog zaslanjenja Neretve ozbiljno bi ugrozilo, ako ne i u potpunosti uništilo tu proizvodnju.
- Poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno preko 30 tisuća ljudi ovisi ponajprije o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva. Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera, a i samu Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naručito u ljetnim mjesecima, što će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve, pretvarajući taj prostor u slanu pustinju – upozorava predsjednik zadruge branitelja Modro Zelenja iz Metkovića Nebojša Jerković.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
Treba nešto ozbiljno učiniti i to što prije da ne ostane samo rijeć na papiru . Trebalo je već obavijestiti Bruxelles a ne čekati.