SKANDAL

Hrvati obnovili Dom, a Bošnjaci im ne daju da ga koriste

tomislav
VL FOTO
12.11.2011.
u 11:38

U Osnovnoj školi svi su zaposlenici bošnjačke nacionalnosti, a isto je i u lokalnoj ambulanti, Pošti

Sjednica Općinskoga vijeća Travnika u srijedu je prekinuta, ili bolje reći nije ni počela jer je „pala“ na usvajanju dnevnoga reda.

Kulturna baština

Naime, dnevni red je usuglašen na kolegiju OV-a, a predložene promjene nisu htjeli prihvatiti vijećnici Kluba Hrvatske koalicije za Travnik (HDZ BiH, HDZ 1990 i HSS-NHI), pa je sjednicu, nakon tri sata nesporazuma, prekinuo predsjednik Niko Grganović (HDZ BiH). I prekid, ili pak neodržavanje sjednice OV-a i ne bi zasluživao neku veću pozornost da nije, kako kaže predsjednik Kluba Hrvatske koalicije za Travnik Tomislav Rajić, riječ o nastavku kontinuiteta bošnjačke negativne politike spram Hrvata u ovoj općini.

“Na kolegiju OV usuglasili smo dnevni red sjednice u kojemu je bila uvrštena i točka o dodjeli na korištenje i upravljanje zgrade Društvenog doma u Gučoj Gori, mjesnoj Izvornoj folklornoj skupini (IFS), jednoj od najstarijih (osnovana je 1935. god., nap.a.) i najpoznatije u BiH u ovoj oblasti kulture i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Međutim, Klub SDA u OV-u podnio je amandman tražeći da se ta točka skine s dnevnoga reda, da se, navodno, kako su u SDA tvrdili, ne favorizira IFS „Sloga“, nego da ovaj društveni dom i dvoranu u njemu koriste i njime upravljaju i druga (bošnjačka, nap.a.) društva i druge organizacije i udruge“, pojašnjava razloge prekida sjednice Tomislav Rajić.

A kako kaže Rajić, inače Gučogorac, gleda li se ovo pitanje površno, onda traženje SDA ima opravdanje. Međutim, i ovaj novonastali problem treba gledati u jednom širem kontekstu događanja i kontinuiteta bošnjačke, konkretno SDA-ovske politike, koja je, i koja se, ostavljajući ovom prilikom rat po strani, može se slobodno nazvati antihrvatskom, perfidnom, ali ne rijetko i otvorenom i agresivnom.

Jer, ukazuje nam Rajić, na konkretne slučajeve takve politike u Gučoj Gori, stopostotno hrvatskom naselju, u kojemu su u Osnovnoj školi svi uposlenici bošnjačke nacionalnosti, a potpuno isti slučaj je u lokalnoj ambulanti, u pošti...! Istodobno, u drugim sredinama u travničkoj općini, u sličnim situacijama, takvi ili slični objekti, bez problema su dati na korištenje i upravljanje mjesnim, jednonacionalnim udrugama, društvima, institucijama. A Hrvati u Gučoj Gori ne mogu dobiti na korištenje i upravljanje ni društveni dom koji je u vrijeme rata, kao i obližnji franjevački samostan, koristila i potpuno devastirala i pljačkala A BiH, a Hrvati povratnici i njihovi fratri, trudom, radom i novcem sve to obnavljali i obnovili.

Treba također reći da je Društveni dom izgrađen na zemlji koja je vlasništvo gučogorskog Franjevačkog samostana, oduzetoj poslije Drugoga svjetskog rata, a na tom zemljištu u Gučoj Gori su izgrađeni i drugi objekti koje sada, kao svoje, koriste Bošnjaci. „To što je vaše, to je i naše, a što je naše, to ne može biti i vaše“, logika je i praksa bošnjačke politike spram Hrvata u Travniku, upozorava Rajić. A Rajić u ovoj prilici potencira i pitanje vračanja Crkvi Velike nadbiskupske gimnazije i drugih objekata i posjeda u Travniku, pa HKD Napredak na čijem je zemljištu, kojega im travničke bošnjačke vlasti ne žele vratiti i dozvoliti im gradnju u Drugom svjetskom ratu porušenog Napretkova doma, izgrađen spomenik Josipu Brozu.

„Istodobno, navodi Rajić, IZ-u je sve što su im komunističke vlasti oduzele, vraćeno, ne čekajući donošenje zakona o restituciji”, kazao je Rajić navodeći i svjež primjer iz župe Guča Gora, a vezan je za regionalni vodovod iz kojega bi se pitkom vodom trebali koristiti mještani Gornih Maljina (hrvatsko naselje) i Donjih Maljina (bošnjačko naselje). No, vodospremnik je tako lociran da Donje Maljine imaju vodu, a Gornje Maljine vodu bi mogli dobiti uz dodatne zahvate i vlastiti financiranje snažnih crpki.

Etničko čišćenje

“Pa zar je onda čudo što se u travničku općinu još uvijek nije vratilo 12-ak tisuća Hrvata, što ih je u župi Guča Gora oko 800 od predratnih više od tri tisuće, a u naseljima ove župe, Šarićima i Bikošima, nema nijednog, a prije progona bilo ih je blizu 300. Jer, ovo je nastavak etničkog čišćenja Hrvata s područja općine Travnik, koji od početka 1993. nikada i nije prestajao, samo su se mijenjali načini, metode i tehnika opstrukcije povratka”, kaže Rajić.

Ključne riječi

Komentara 3

NE
nevaznajavnosti
19:34 12.11.2011.

tužno

Avatar ivek
ivek
08:21 14.11.2011.

aj me recesija ni ne brini,, seli se u Knin ili Gospic

SR
sretni
09:56 16.11.2011.

Prije ovoga rata svi učitelji i nastavnici, napr. u N. Biloj, bili su Srbi i Crnogorci. Tako je bilo, najvjerojatnije, i u G. Gori. Ako bi se netko od Hrvata usprotivio takvoj praksi bivao je okarakteriziran kao šovinista, ustaša, nacionalista. Danas je opet bolje nego onda - smiješ se protiviti, nećeš za to u zatvor, ali ti sve to ništa ne vrijedi. Muslimani su u većini i rade što hoće. Podjela Bosne nanijela je veliku štetu Hrvatskom narodu. Srbi su odvojili sebi dobar dio Bosne, a Hrvati zajedno sa Muslimanima. I tu smo manjina. Ne vidim rješenja.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?