Zbog paralize u formiranju vlasti te nesuglasica oko predloženog zakona o popisu stanovništva, BiH je ostala jedina europska zemlja u kojoj ove godine neće biti popisa stanovništva. Za sada se samo pretpostavlja, a riječ je podatku kojim barataju entitetski zavodi za statistiku, da u BiH trenutno živi oko 3,8 milijuna stanovnika. Za hrvatsko stanovništvo u BiH najvažnija su naselja s više od 500 pa do 5.000 stanovnika. Naime, prema zadnjem popisu u BiH, koji je obavljen prije 20 godina, u 1.751 naselju živjelo je od 500 do 5.000 stanovnika. Od tog broja naselja apsolutnu ili relativnu hrvatsku većinu imala su čak 404 naselja, 552 naselja srpsku i 759 naselja bošnjačku većinu.

Statistike otkrivaju

Prema procjenama pojedinih statističara i demografa, ukoliko se sljedeće godine održi popis stanovništva, u pojedinim gradovima u BiH u kojima su do rata živjeli Hrvati, po svemu sudeći neće ih biti. Naime, riječ je o mjestima u kojima su prema posljednjem popisu Hrvati živjeli u najmanjem broju, konkretno ispod 0,5 posto. Tako demografi smatraju da na sljedećem popisu Hrvata više neće biti u Bileći, Bijeljini, Bosanskom Petrovcu, Foči, Trebinju, Višegradu, Srebrenici i Zvorniku, a na prste će se moći prebrojati oni što žive u Goraždu i Bosanskom Novom, Bratuncu... Dakako, pretpostavka je da je demografska slika u spomenutim gradovima donekle izmijenjena i kada su u pitanju i Bošnjaci kao i Srbi u pojedinim mjestima u Federaciji BIH. Unatoč tim činjenicama, zanimljivo se pozvati na rezultate posljednjeg popisa stanovništva iz kojeg je razvidno koliko je Hrvata živjelo u spomenutim mjestima.

Dvanaest popisa u BIH

Kako je riječ o popisu koji se odnosi na stalno stanovništvo, što znači da su 1991. godine živjeli u Bosni i Hercegovini bez obzira jesu li se u kritičnom trenutku popisa nalazili u mjestu stalnog prebivališta ili su iz njega bili odsutni zbog rada ili školovanja, liječenja ili odsluženja vojnog roka. Hrvata je najviše živjelo u Trebinju 2.300 i Bosanskom Novom 458. Najmanji broj Hrvata, prema posljednjem popisu, živio je u Čajniču - 19. Isto tako, prema rezultatima popisa od prije 20 godina u Bratuncu je živio 41 Hrvat, Foči 141, Srebrenici 80, Zvorniku 104, Višegradu 80 te Bosanskom Petrovcu 49. Također je važno spomenuti kako je 31. ožujka 1991. godine bio 12. popis stanovništva u BiH koji je proveden po načelima moderne statistike. Četiri su popisa provedena po zakonskoj regulativi Austro-Ugarske Monarhije te dva po zakonima Kraljevine Jugoslavije. Iz tih popisa također je razvidno da su Hrvati na zadnjem popisu nestali iz nekih mjesta u BiH. Primjerice, u Drvaru gdje ih je 1910. bilo skoro 40 posto, a prema rezultatima popisa iz 1981. godine, više ih nije bilo, kao i u Bijeljini gdje ih je nekad živjelo 12 posto, a prema popisu iz 1981. godine udio Hrvata je iznosio 0,2 posto, a na popisu 1991. godine 0,1 posto.

Stigle prve trešnje, ali jedna stvar je sve zaprepastila: “Ljudi se žale na cijenu, prodaja ide slabo”