Na prvim izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, sasvim neočekivano, pobijedio je HDZ sa svojim partnerima Blokom umirovljenici zajedno i HSP-om Ante Starčević.

Čestitao HDZ-u teška srca

– Budite uvjereni da je ovo samo prvi korak – poručio je svojim glasačima ali i svim građanima sinoć nakon pobjede šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Sa 32,92 posto osvojenih glasova HDZ i partneri osvojili su šest od ukupno dvanaest mandata u europarlamentu, dok je predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović doživio teški poraz osvojivši mandat manje od svojih ljutih rivala - koalicija SDP-HNS-HSU osvojila je 31,87 posto glasova.

– Glasovi su izbrojeni i ne preostaje mi ništa drugo, iako to radim teška srca, nego čestitati listi HDZ-BUZ-HSP Ante Starčević – rekao je malo poslije ponoći šef SDP-a Milanović. Posljednji mandat “uhvatio” je Nikola Vuljanić, nositelj liste Hrvatskih laburista. Bez obzira na osvojeni mandat šef Laburista Dragutin Lesar također je pretrpio veliki poraz jer su stranci kojoj je na čelu sve ankete predviđale barem osam do devet posto glasova. Zanimljivo, najbolji rezultat na koalicijskoj listi HDZ-Blok umirovljenici zajedno-HSP Ante Starčević, ostvarila je pravaška liderica Ruža Tomašić - čak 62.698 glasova od ukupno 237 tisuća koliko je dobila koalicijska lista na čelu s HDZ-om. Drugi je Andrej Plenković (36.428 glasova) dok je nositeljica liste Dubravka Šuica dobila 30.250 glasova.

– Nisam očekivala ovakav rezultat, nisam mislila da bih mogla dobiti više glasova od bilo kojeg HDZ-ovca. Cijeli život radim ono što vjerujem i očito su to birači prepoznali koliko god me posljednjih tjedana svi napali – rekla nam je Ruža Tomašić.

Ipak, najveći broj pojedinačkih, preferencijalnih glasova dobio je nositelj koalicijske liste predvođene SDP-om Tonino Picula - čak 107.871 glas od ukupno 229 tisuća koliko je dobila lista SDP-HNS-HSU. Iako je HNS-ovac Jozo Radoš treći po osvojenim glasovima ipak neće ući u Europski parlament jer je bio šesti na listi, a da ga preferencijalni glasovi odvedu direktno u Bruxelles bilo je potrebno osvojiti najmanje 10 posto unutar svoje liste, a Radoš je osvojio sedam posto. Svi politički analitičari s kojima smo razgovarali uoči izbora prognozirali su da će izlaznost na prvim izborima za zastupnike u Europskom parlamentu biti iznimno niska, no različita su tumačenja.

Znak duboke depresije

Dok neki tvrde da se katastrofalno niska izlaznost od samo 20,81 posto može tumačiti i kao veliki politički, ali i osobni poraz premijera Zorana Milanovića koji je doslovce inzistirao na razdvajanju europskih od lokalnih izbora, ali i predsjednika Ive Josipovića koji se na koncu priklonio Milanovićevoj ideji, drugi kažu da bi takvo tumačenje bilo pretjerano.

– Tri razloga su tako maloj izlaznosti, prvi je što građani misle da ne odlučuju o ničemu bitnom, drugi što uopće nije bilo kampanje, a treći je neki vanjski znak duboke depresije, nitko ne očekuje da će ti kandidati u EU parlamentu napraviti nešto dobro za njih – objašnjava politički analitičar Žarko Puhovski.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac