Vlasti HNŽ-a objavile su sumnje oko načina trošenja novca u mostarskoj bolnici nakon što je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović optužio HDZ 1990 i HSP za prodaju nacionalnih interesa. Premijer HNŽ-a posve odbacuje optužbe.

Kako komentirate Čovićeve optužbe?

Na određen način su se vlasti u županijama nazvale trgovačkim društvima. I pri tome je intonacija bila da se ta trgovačka društva bave rasprodajom nacionalnih interesa. U tome kontekstu ne prihvaćam onaj dio komentara koji se odnosi na vlast u ovoj županiji, a napose da se radi o trgovačkom društvu. Moja intonacija i moja želja na konferenciji za novinare je bila posve druge prirode. Htio sam građanima objaviti jednu dobru vijest. Vlada je donijela jednu značajnu odluku koja će silno utjecati na standard svih građana ove županije i osigurati gotovo stopostotno besplatnu nabavu lijekova.

Pitao sam vas o optužbama koje ste iznijeli. Mediji su naveli brojku o 40 milijuna maraka...

Nisam ja spomenuo tu brojku.

Ali to su prenijeli mediji...

To su očito izračunali i na taj način prenijeli. Da budem do kraja jasan - ja sam iskazao svoje veliko zadovoljstvo da u našoj županiji i gradu imamo Sveučilišnu kliničku bolnicu izgrađenu po svjetskim standardima, koja je u stanju pružiti potpunu uslugu svim građanima. I još uvijek traje opremanje odjela i kapaciteta. A kada već netko spominje ‘trgovačka društva’, pozvao sam Vladu RH, kojoj sam duboko zahvalan za svaku vrstu potpore, ali i institucije BiH da ispitaju koja su to ‘trgovačka društva’ kako i na koji način uvijek sudjelovala u ovim tako velikim investicijskim procesima, i koliko su te investicije u konačnici stajale.

Molim konkretan odgovor, na koja društva mislite?

Pa na ona koja su se nalazila u investicijskom ciklusu.

Koja su u pitanju?

Na izvođače radova i sve koji su sudjelovali u toj investiciji.

Molim, imenujte ih!

Pa nema potrebe, zna se tko je sve ove godine i na koji način sudjelovao u tome svemu. Ja nemam ni prema kome indiciju da je sudjelovao u bilo čemu. Samo sam htio skrenuti pozornost da je sadašnja Vlada službeno tijelo, a ne nekakvo trgovačko društvo koja se pak vrlo jednostavno mogu provjeriti. S druge strane, poslovanje takvih institucija kao što je Sveučilište, bolnica, još uvijek nisu postavljena tako da se o njihovu poslovanju transparentno raspravlja na meritornim tijelima. Ovdje se ne radi samo o domaćim sredstvima, nego i o novcu susjedne nam drage Hrvatske. Ako se nešto želi provjeravati, neka se onda tu provjerava.

Sugerirate li da su Sveučilište i bolnica HDZ-ove institucije, što je naveo i vaš HDZ 1990 koji će objaviti navodne mutne poslove?

Kada je formirana Vlada u ovome sastavu, potpuno nam je onemogućeno da po hijerarhiji uđemo u strukture ovih institucija kao što je to do tada bio slučaj. Nikada Sveučilište Vladi ili Skupštini nije podnijelo izvješće o svome poslovanju.

Niste mi odgovorili na pitanje, smatrate li jesu li ove dvije ustanove HDZ-ove institucije, kojima dominantno upravlja?

Zbog moje pripadnosti drugoj stranci onemogućeno mi je da budem član drugih tijela, a onda je lako zaključiti da ta tijela drži neka druga stranka i u bolnici, i u Sveučilištu, i u nekim drugim slučajevima. To jednostavno ne mogu demantirati.

Spomenuli ste donošenje nove liste lijekova. Ipak je trebalo dosta dugo vremena da donesete takvu odluku, a prije tri godine bila je donesena posve druga!?

Ta lista je donesena puno prije i mi smo se vratili na važeću jer nije bilo druge. A i o tome bi se moglo pričati kako je donesena ta lista. No, prije svega želim istaknuti da je to toliko značajna stvar jer znamo da je ovo društvo na vrlo niskom standardu, da umirovljenici, koji su najčešći korisnici zdravstvenog osiguranja, moraju izdvajati iz svog kućnog proračuna samo za lijekove. Nažalost, nijedan medij s dovoljno naglaska nije objavio tu vijest, nego su prebacili najveću pozornost na ono što je po njihovim kriterijima zanimljivije. Ljudi koji su kupovali lijekove, sada će ih dobivati besplatno. Postoji jedna skupina lijekova koji imaju nešto višu cijenu i ukoliko se netko odluči kupiti upravo taj lijek, a ne neki njegov generički oblik koji je besplatan, sada će platiti nešto manje. Besplatna će biti i ortopedska pomagala.

Koliko će lijekova biti besplatno?

U pitanju je 136 lijekova koji imaju svoje generičke inačice kojih je 234. Zbog različitih pakiranja postoji preko 500 inačica koji su na tržištu i koje pacijenti mogu kupiti.

Kažete kupiti ili će biti besplatni?

Sve će ih financirati Zavod za zdravstveno osiguranje, a samo neki će se morati nešto manje platiti. U tome kontekstu mogu reći da će, dok se završe tehnički poslovi između ljekarni i zavoda, početkom osmog mjeseca kada umirovljenici dobiju mirovine, svoju sljedeću tranšu lijekova dobit će besplatno. To je za mene ogroman uspjeh.

Do izbora je ostalo dva mjeseca iako Vlada s vama na čelu još formalno nije ni tri godine provela na mandatu. Kako ocjenjujete ovo razdoblje?

Bilo je iznimno teško po strukturi zastupljenosti i po odnosu u Vladi upravljati ovom institucijom. Nakon izbora 2006. stanje je bilo složeno i Vlada je sastavljena od više stranaka nego što je do tada bio slučaj. To samo po sebi usložnjava i usporava donošenje odluka. S druge pak stranke smo, usprkos svemu, pa i najavi da nećemo izdržati mjesec dana, ipak izdržali. Uspješno smo se borili protiv cijelog niza teškoća koje su prouzročene takvim stanjem, ali i posljednje krize.

Što smatrate najvećim postignućima aktualne Vlade?

Iznimno sam zadovoljan radom Vlade jer je bio krajnje transparentan za razliku od nekih stvari iz prethodnih godina. Uspostavili smo socijalno partnerstvo sa sindikatom koje do tada nikada nije postojalo. Vlada je u svim sindikatima u dobroj komunikaciji. Izbjegli smo veća socijalna nezadovoljstva i gotovo svaki štrajk. Na početku mandata smo zatekli višemjesečni štrajk medicinskih djelatnika. Uspjeli smo osigurati da nam ne bude više neizvjestan bilo koji početak ili završetak školske godine. Uz to smo uspjeli u velikoj mjeri izbalansirati plaće i primanja osoba nevažno u kojoj instituciji rade, a imaju, primjerice, istu školsku spremu. Smanjili smo tužbe i zaostatke naših zaposlenika, a dočekao nas je dug od 33 milijuna maraka, završili smo ustanovu u Stocu ...

Koliko sada iznosi taj dug?

Puno je manji.

Prema onome što govorite, čini se da ste se veći dio mandata bavili ispravljanjem pogreški iz prošlog sustava?

Cijelo vrijeme bavili smo se naslijeđenim posljedicama. To smo dužni prema građanima i korisnicima proračuna. Želim istaknuti da smo uspjeli u prošloj godini dodijeliti i poticaje u poljoprivredi, vodoprivredi i gospodarstvu. Napravili smo i simbiozu javno-privatnog partnerstva da financiramo jedan etablirani jamstveni fond na području Hercegovine koji provodi Link uz pomoć i talijanskih organizacija.

Značajne su veze koje ste uspostavili i izvan granica BiH. Što govore ta iskustva?

HN županija je i ranije bila članica Europskog vijeća regija, a u posljednje vrijeme intenzivirali smo suradnju u oblasti Jadranske euroregije. Na taj način možemo doći do europskih fondova za financiranje projekata u županiji. Potencirali smo pitanje zračne luke, projekti iz ekologije na rijekama, moru i kopnu. Uz to smo uspjeli dodatno etablirati vina iz ovih područja time što smo HNŽ priključili u europsku asocijaciju vinogradarskih i vinarskih regija. Na taj način ćemo omogućiti izlazak na europsku scenu i iskoristiti iskustva drugih zemalja.

Ima se dojam da se HDZ BiH nije ponašao kao konstruktivna oporba!

Činjenica je da i kada smo se dogovarali u Skupštini oko određenih pitanja kao hrvatski klub, HDZ bi svaki put drukčije glasovao.

Ali oni vama predbacuju da ste prodali nacionalne interese?

Neka kažu koje, a u Skupštini HNŽ-a HDZ niti jednom nije sudjelovao na sastancima klubova. To me žalosti što nismo oko određenih pitanja isto reagirali u Skupštini.

Smatrate li grijehom stanje u medijima, kazalištu, kulturnim institucijama?

Grijehom smatram i od toga se nitko ne može oprati. No, grijeh ne snosi samo ova vlada. Svi dugovi koji čine velik financijski balast ovih kuća nastali su zbog nemara ranije od vlada i menadžmenta. Za opstanak ovih institucija ima nade, ali zato se treba uključiti grad i druge razine vlasti. Tako smo za HRT Mostar osigurali 240.000 KM. Na Vladi smo donijeli odluku da se zbog blokade računa kuće novac usmjeri sindikalnoj organizaciji. Dobro bi bilo da Grad koji je još vlasnik 45% udjela izdvoji novac toj kući.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’