Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije stupit će na snagu kada se ispune dva preostala uvjeta iz Mape puta koja su prošle godine usuglašena između ovih dviju strana, a odnose se na presudu Suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić - Finci’ te uspostavu koordinacijskog mehanizma.

Problemi u FBiH

Glavni je naglasak na famoznim ustavnim promjenama koje bi trebale, makar formalno, omogućiti predstavnicima manjina da biraju svoje predstavnike u vlasti. S druge pak strane, manji problem, za koji u javnosti vlada uvjerenje da je riješen, daleko je od toga. I ponovno se oko svega uplela politika, i to različiti politički interesi i pokušaji da se potpuno ignoriraju određene razine vlasti. Naime, sukladno političkom dogovoru i s obzirom na zakonodavnu nadležnost, jasno je kako donošenje bilo kojega dijela zakonskog rješenja ne može ne utjecati na područja nadležnosti županija. Tako je i bilo usuglašeno da u sustavu složenog koordinacijskog mehanizma oko jedinstvenog istupa BiH prema Europskoj uniji treba uvažiti stajališta dvaju entiteta, ali i deset županija.

Uporno odbijaju

Kako doznaje Večernjak, predstavnici federalnih vlasti upravo ignoriraju mogućnost da županije budu sastavni dio mehanizma koordinacije. U biti, uključivanje županija, na čemu inzistiraju hrvatske političke stranke, u ovaj sustav dodatno komplicira način donošenja odluka oko EU-a. No, pokušaj njihovog isključivanja i daljnjeg unitariziranja donošenja odluka na entitetskoj razini u Sarajevu, gdje Hrvati ne predstavljaju bitan čimbenik, upravo opravdavaju zahtjev da županije moraju imati svoju ulogu. I ova politička utakmica, uostalom kao i najava promjena Ustava Federacije BiH svode se na istu matricu – slabljenja uloge Hrvata. Ne dođe li do dogovora oko jasnog pozicioniranja županija, što ignoriraju predstavnici federalnih vlasti, BiH će imati još jedan problem koji je teško objasniti EU.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura