Ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijeti da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju stručnjaci. Kako Europska unija, zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva u svojim članicama, domaći ekonomisti s pesimizmom upozoravaju da će novi val krize još snažnije pogoditi BiH. Investicije i otvaranje novih radnih mjesta jedino su rješenje da se izbjegne siromaštvo
Broj siromašnih raste
Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane s mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 posto (oko 540.000 stanovnika), što je najveća razina u regiji. Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s nedavno iznesenim podatkom o 18,5 posto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva s nešto većim mjesečnim prihodima. Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 650.000 od ukupno 3,84 milijuna stanovnika, koliko se pretpostavlja da ih trenutačno živi u BiH, i uglavnom bi se u njoj našli mladi i umirovljenici. Ekonomisti, naime, napominju da projekcije međunarodnih financijskih institucija pokazuju da će BiH u 2013. zadesiti gospodarska stagnacija ili u najboljem slučaju zanemarivi rast bruto domaćeg proizvoda. Prema službenim podacima stopa nezaposlenosti u BiH na kraju prošle godine iznosila je skoro 28 posto, dok je među mladima čak 65 posto, što je trostruko veća razina u odnosu na njihove vršnjake u najnerazvijenijim zemljama EU - Bugarskoj i Rumunjskoj. Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih proračuna uglavnom nisu usmjerena k najugroženijoj populaciji. Žarko Papić, direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) iz Sarajeva i autor više izvješća o socijalnoj zaštiti i siromaštvu u BiH, postojeće stanje ocjenjuje veoma dramatičnim.
Ugrožena mlađa populacija
Kao osnovni problem sustava socijalne zaštite u BiH, Papić ističe vrlo nisku efikasnost u smanjivanju siromaštva. Pozivajući se na podatke Svjetske banke, on ukazuje da BiH četiri posto bruto domaćeg proizvoda troši na novčanu pomoć kroz različite oblike socijalne zaštite koji se ne zasnivaju na doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kako ukazuje, socijalna davanja iz proračuna uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na braniteljske kategorije bez obzira na njihov materijalni status. - Svega 17% od petine najsiromašnijih iz braniteljskih kategorija prima te doznake, dok najbogatija petina prima 27% sredstava. U ovoj državi je moguće da netko tko je bio branitelj u proteklom ratu može posjedovati nekretnine u vrijednosti od 10 milijuna KM i ubirati od njih godišnju kiriju od 50.000 KM, a istodobno će od države primati braniteljski dodatak ili invalidninu. Takva situacija je fiskalno neodrživa i socijalno nepravedna”, smatra Papić.
