Testiranje učenika je jedan od oblika provjere znanja učenika, koji se rabe stoljećima i u svim zemljama i školskim sustavima. Rezultati testiranja koje je proveo Zavod za školstvo Mostar iz nastavnih predmeta matematike i engleskog jezika u osmim razredima osnovnih škola pokazali su da se postignuti rezultati bitno razlikuju od ocjena iz tih predmeta zaključenih na prvom polugodištu.
Manje od polovine
Tako su učenici osmih razreda iz HNŽ-a na testu iz engleskog jezika, od mogućih 35, osvojili u prosjeku 16,9 bodova. Računajući, prema nekim standardima, da je za prolaznu ocjenu potrebno osvojiti polovinu bodova, moglo bi se zaključiti da je cijela županija propala iz engleskog jezika. Najveći prosjek ostvarenih bodova osvojila je OŠ Ilije Jakovljevića s prosjekom od 20,40 osvojenih bodova. Osim nje, još osam škola je osvojilo više od polovine bodova. Najmanji prosjek bodova iz engleskog jezika imali su osmaši iz OŠ Kruševo s osvojenih 10,87 bodova, tek 31 posto.
Podatak da bi 202 učenika, prema iznimno blagim kriterijima testa, imali zaključnu jedinicu i ne bi bio tako zanimljiv da na prvom polugodištu nije zaključeno skoro upola manje jedinica (121 učenik). A odličnih? Njih je na polugodištu bilo 388, a prema testu od 1484 učenika tek dva učenika su zaslužila ocjenu odličan.
- Iako su rezultati dosta loši, mislim da je to više krivi pristup nego stvarno znanje učenika. Učenicima nedostaje analitički pristup tekstu jer se u jeziku ne koriste samo pravila. Ništa manje važno nije što su učenici pristupili testiranju dosta nepripremljeni. Čim je podijeljen test, odmah su povikali da je on lagan. Nažalost, rezultati to nisu pokazali. Testove su predavali već nakon petnaestak minuta, mislim da se o tome treba razgovarati na stručnim aktivima škola, rekla je Marija Ćavar, profesorica engleskog jezika koja je sudjelovala u pripremi i provedbi testova.
Ah, ta matematika
A matematika? Od moguća 34, osmaši iz HNŽ-a osvojili su u prosjeku 13,49 boda. Ne treba ni naglašavati da je to zaključna ocjena nedovoljan. I prema kriterijima za 10 bodova dovoljan, ipak je 480 učenika, od testiranih 1711, dobilo ocjenu nedovljan. Prema tim kriterijima, u HNŽ-u tek 10 učenika je dobilo ocjenu 5. Treba naglasiti da je na polugodištu više nego upola manje učenika (199) imalo zaključenu jedinicu, a čak 181 učenik peticu.
A najbolja? To je opet OŠ Ilije Jakovljevića s osvojenim prosjekom od 18,94 boda, a najslabija OŠ Veselka Tenžere Uzdol s osvojenih 6,75 bodova.
-Davali smo ocjenu dovoljan za 10 bodova, a poznato je da se za polovinu osvojenih bodova dobiva prolazna ocjena. Unatoč kriterijima koji su u najmanju ruku iznimno blagi, ocjene su dosta loše. Zanimljivo je da učenik u odgovoru na pitanje stavlja da je posao obavilo 4,8 ljudi, to je znak nedostatka logičkog pristupa, pa to su učenici osmih razreda. Kod rješavanja zadataka često je više potrebna vještina, matematička pismenost i logika nego znanje, rekla je Mirsada Pravdić, profesorica matematike i jedna od testatorica. Ravnatelji svih osnovnih škola iz HNŽ-a su se složili da rezultati nisu stvarni odraz znanja učenika. No, svjesni su da učenike očekuju ovakvi oblici ispita i pozdravili su uložene napore koje je posebice uložio Zavod za školstvo Mostar te naglasili kako s ovakvom praksom treba nastaviti, uključivati i druge predmete. Također su nagovijestili kako bi trebalo raditi i na tomu da se i nagrađivanje nastavnika vrši prema rezultatima postignutim na testovima, eksternog tipa svakako. - Raduje me što prvi put sudjelujem u ovakvoj raspravi, zapravo krasno urađenoj analizi, a nadam se kako će uskoro doći vrijeme da se analiziraju svi predmeti. No, važnije su one analize koje vi budete vršili u vašim školama. Razlika postoji između eksternog i onog internog ispitivanja i mi se moramo, posebice naši učenici, privikavati na njega, rekao je Enes Hasanagić, djelatnik iz Ministarstva prosvjete HN županije.
