Većima ekonomskih stručnjaka u svojim analizama najavila je godinu velike ekonomske krize u BiH. Kako većina novca u BiH potječe od prodaje i od zaduživanja, od kredita, umjesto novih zaduživanja, stižu obveze otplate po kreditima, tako da će ova kriza u cjelini otvoriti problem ekonomije. Večernjak je pokušao istražiti kako će se kriza odraziti u većem bh. entitetu s obzirom na kreditna zaduženja, a koja krajnji korisnici ne izmiruju redovito. Podsjećanja radi, unatoč ranije poduzetim aktivnostima od Federalnog ministarstva financija na naplati dospjelih neplaćenih obveza krajnjih korisnika, mnogi od njih i dalje ne izmiruju svoje obveze.

Ni opomene ne pomažu

S druge strane, donošenjem Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH, konačno su se stekli uvjeti za obvezno osiguravanje instrumenata načina naplate kredita od krajnjeg korisnika. Međutim, unatoč poduzetim aktivnostima od resornog ministarstva te donesenog zakona, planirana naplata potraživanja od krajnjih korisnika u iznosu od 33 milijuna maraka nije realizirana. Konkretno, naplaćeno je samo 15 milijuna maraka. Stoga se nameće logično pitanje - tko su krajnji korisnici kreditnih sredstava koji ne izmiruju svoje obveze. Prema izvješću o stanju vanjskog i unutarnjeg duga Federacije BiH, među najneposlušnije krajnje korisnike koji ne izmiruju svoje obveze ubrajaju se JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. U neredovite platiše koji ne izmiruju svoje obveze spada i RMU Kreka iz Tuzle, kao i RMU Breza koji je nakon nekoliko upućenih opomena za izmirenje obveza uplatio 50 tisuća maraka. Po kreditu koji je dobiven za upravljanje čvrstim otpadom, svoje obveze nisu izmirili Regionalni centar za upravljanje čvrstim gorivom Tuzla, Regionalno odlagalište Mošćanica iz Zenice, Regionalno odlagalište Bihać.

I poduzeće Toplane d.o.o. Sarajevo također spada u krajnje korisnike koji ne izmiruju svoje obveze. No, slučaj Toplana zanimljiv je i iz razloga što je ovo javno poduzeće i krajnji korisnik kredita Svjetske banke i kredita finske vlade. Nakon zaključivanja sporazuma po osnovi navedenih kredita između BiH i Svjetske banke, odnosno vlade Finske, Bosna i Hercegovina je, bez suglasnosti Federacije BiH, obveze po navedenim kreditima supsidijarno prenijela na poduzeće Toplane. Međutim, tu nije kraj financijske trakavice o neposluhu javnog poduzeća.

Imajući u vidu da su Toplane neuredno izvršavale svoje ugovorene obveze, Ministarstvo financija i trezora BiH zatražilo je supsidijarni prijenos obveza po kreditima na Federaciju BiH. Kako se u ovom slučaju radi o obvezama javnog poduzeća u vlasništvu Sarajevske županije, Federalno ministarstvo financija zauzelo je stav da obveze po kreditima trebaju biti prenesene na Sarajevsku županiju. Na kraju, cijeli je slučaj dospio kod federalnog pravobranitelja, ali epiloga još uvijek nema.

Namjenska industrija

Unatoč prijašnjim tvrdnjama da dugovi Agrokomerca iz Velike Kladuše iznose nekoliko stotina milijuna maraka, prema podacima Vlade, oni su znatno manji. Prema njima, Agrokomerc duguje 87 milijuna maraka, od čega na mirovinsko-invalidsko osiguranje otpadaju 33 milijuna, zdravstvo 15 milijuna, oko 13 milijuna maraka su neplaćeni porezi, a ostatak se odnosi na dugove dobavljačima i kredite. Ukupna dugovanja kompanija u kojima državnim kapitalom upravlja Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva FBiH iznose 186 milijuna maraka. Devet tvrtki namjenske industrije ukupno duguje oko 69 milijuna maraka. Najveći dužnici su Igman Konjic s 22 milijuna, koliko duguje i Vitezit Vitez. Pretis Vogošća duguje 13 milijuna, a BNT i Binas Bugojno svaki oko pet milijuna maraka. Sarajevski Zrak ima dugovanja od oko šest milijuna KM, dok najmanje dugove ima tvrtka Unis Ginex iz Goražda s nekih 1,5 milijuna maraka.

Znatna dugovanja od oko 32 milijuna KM ima Hidrogradnja Sarajevo, dok Željezara Zenica duguje oko 51 milijun maraka.

Gomilanje dugova

Najveće dugove od svih državnih kompanija uvjerljivo imaju Željeznice FBiH, koje samo za mirovinsko i zdravstveno osiguranje svojih radnika duguju 65 milijuna KM. Obveze prema dobavljačima iznose 35,6 milijuna, dok dugovi za neplaćene poreze iznose 10,8 milijuna maraka. Obveze na osnovi kredita iznose 65 milijuna maraka. Kad se sve zbroji, Željeznice FBiH duguju najmanje 175 milijuna maraka. Osim toga, obveze za plaće i doprinose željezničara od rujna do kraja prošle godine, koje nisu isplaćene, iznose dodatnih 25 milijuna maraka! Na taj način Željeznice FBiH već sada imaju oko 200 milijuna maraka duga. Zanimljivo je da u Federaciji BiH već postoji sličan zakon koji se upravo odnosi isključivo na Željeznice FBiH i kojim je predviđeno da se iz proračuna Federacije BiH od 2008. do 2012. godine, za različite dugove, uplati oko 160 milijuna maraka. Međutim, vidljivo je da ovaj zakon ni izbliza nije dao očekivane rezultate, jer se gomilanje dugova nastavilo.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto