Iako su od završetka ratnih događanja na našim prostorima prošle skoro 24 pune godine, nelegalnog oružja u Bosni i Hercegovini ima i previše. Policija se s ovim, nimalo bezazlenim, problemom svakodnevno susreće, a mora se priznati da bi problem bio i veći da nije bilo policijskih apela i akcija za prijavljivanje i legalizaciju oružja. No, nažalost, unatoč tome, onaj tko želi nabaviti oružje u BiH ne mora se “pretrgnuti od posla”, dileri oružja u ponudi imaju cjelokupan arsenal pješadijskog naoružanja, a nije veliki problem ni ako se želi nešto “jače”.
Tako se na ulicama glavnoga grada u BiH, prema riječima jednog obavještajca, koje prenosi Avaz, ručna bomba može kupiti za 20 maraka. Automatska puška kalašnjikov, istina, ne ruske nego mađarske proizvodnje, te je samim tim i lošije kvalitete, može se nabaviti za samo 150 KM, a ona ruske proizvodnje za 300. Karabin s optikom košta od 500 do 1000 maraka.
Avaz dalje navodi kako im isti izvor otkriva da se cijene pištolja kreću već od 100 maraka pa naviše, ovisno o tome koja je marka te u kakvom je stanju. Pištolj “Crvena zastava”, takozvana sedmica, i tetejac rjeđi su u ilegalnoj uličnoj preprodaji i koštaju od 500 do 600 KM. Škorpion proizveden u Kragujevcu “Crvena zastava” košta 300 KM, a isti model češke zbrojovke je nešto skuplji. Puška marke Heckler & Koch može se kupiti za 1000 KM. Ručni bacač granata zolja košta 200 KM, a prigušivač za pištolj 100 KM. U BiH, po rezultatima istraživanja koje je još 2010. godine proveo Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), gotovo 495.000 kućanstava u BiH posjeduje nelegalno oružje. Uzimajući u obzir da jedno kućanstvo može posjedovati više komada vatrenog oružja, procjenjuje se da u BiH ima gotovo 750.000 komada nelegalnog oružja. Frapantan je podatak da se od 145 oružanih incidenata, koji su se dogodili u BiH od 1. siječnja do 22. ožujka 2019. godine, u četiri slučaja radilo o napadu na policiju i teškom ugrožavanju opće sigurnosti, 67 puta su oružje koristile kriminalne bande, u pljačkama i u narkokriminalu. Od siječnja 2019. godine zabilježeno je pet ubojstava vatrenim oružjem, a također je evidentirano pet samoubojstava. Čak 70 posto oružanih incidenata dogodilo se u urbanim područjima, a u ožujku ove godine dogodila su se 32 oružana incidenta. Po ovim podacima, BiH je na prvom mjestu po broju oružanih incidenata u jugoistočnoj Europi u tekućoj godini. Prema mišljenju stručnjaka iz ove oblasti, da bi došlo do smanjenja broja nelegalnog oružja, potrebno je uskladiti zakonsku regulativu kontrole naoružanja sa standardima EU-a. U BiH, u kojoj postoji 12 zakona o oružju, građani koji imaju nelegalno oružje u vlastitom posjedu isto ne prijavljuju zbog nepoznavanja zakona i bojazni da bi mogli biti sankcionirani.
