Europska unija neće stajati po strani kad je u pitanju uspostava državnog Vijeća ministara BiH koje nije ustrojeno čak šest mjeseci nakon izbora u toj zemlji. No, EU neće ni pribjeći metodi američkog ultimatuma koja je primijenjena kada je arbitražom visokog predstavnika Valentina Inzka ozakonjena prijeporna vlast u Federaciji BiH (FBiH) kojoj okosnicu čine probošnjačka koalicija SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije i SDA Sulejmana Tihića, a iz vlasti su izgurana dva HDZ-a za koje je glasovalo 90 posto Hrvata.

Važna sva tri naroda

Prema navodima iz diplomatskih krugova, prije svega su ured Catherine Ashton, europske povjerenice za vanjsku i sigurnosnu politiku, i njezin prvi čovjek za regiju Miroslav Lajčak odlučni da državnu vlast čine sve važnije stranke bošnjačkog, srpskog i hrvatskog političkog bloka kako bi se stvorili uvjeti za stabilnu parlamentarnu većinu i Vijeće ministara koje bi bilo u stanju provoditi teške reforme, a napose ustavne promjene koje je naložio i Europski sud za ljudska prava. To podrazumijeva da će u vlasti biti dva HDZ-a, bošnjački SDP i SDA te srpski Dodikov SNSD i SDS. U Federaciji BiH međutim neće biti idila jer će dolaziti do stalne konfrontacije Bošnjaka i Hrvata, koji pak kontroliraju županije, ali su isključeni iz vlasti u FBiH. To je učinjeno arbitražom Valentina Inzka koji je suspendirao odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, a koje je pak osporilo SDP-ovu vlast. Austrijski diplomat na čelu međunarodne uprave u BiH Valentin Inzko zbog toga je nezakonitog protežiranja SDP-ove vlasti imao neugodne razgovore u Bruxellesu za nedavnog susreta s C. Ashton i Lajčakom, tvrde upućeni diplomati. Njemu se otvoreno zamjerilo što je kao visoki predstavnik pod pritiskom američke administracije, kod koje je takvu odluku izlobirala Turska, intervenirao i proglasio legalnom vlast prvi put nakon Daytona od kojega je prošlo 16 godina.

Loš signal

To je, kažu Europljani, otvoreni znak nazadovanja i nemogućnosti da se domaći akteri sami dogovore. Nezadovoljstvo u Bruxellesu samo je ubrzalo odluku da se Ured visokog predstavnika preseli iz BiH. Na čelu bi i dalje bi ostao Inzko, no njegov bi se ured trebao premjestiti, a Ured posebnog europskog predstavnika (EUSR) trebao bi biti osnažen mekim bonskim ovlastima, odnosno mjerama zabrane ulaska u EU ili blokade imovine za destruktivne političare, i imao bi glavnu ulogu u trasiranju europskog puta za BiH.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura