Jedna od nezaobilaznih tema u Bosni i Hercegovini bjanko je ostavka Desnice Radivojevića, federalnog ministra prostornog uređenja. Lome se politička i pravna koplja oko toga je li bjanko ostavka legalan čin, može li je predsjednik Federacije kao takvu prihvatiti i može li je Ustavni sud Federacije BiH smatrati pravno relevantnom. Venecijanska komisija, vodeći pravni autoritet u Europi i svijetu, u načelu ne prihvaća bjanko ostavke kao legalan čin, ali pravni i drugi sustav u BiH kao da su na kraju svijeta. Ako se donese sudska odluka o legitimnosti bjanko ostavke, kuvertirane pri stupanju na neku od dužnosti na bilo kojoj razini vlasti, otvara se Pandorina kutija s kojom glasačke kutije dijelom gube svoj smisao. Primjerice, mandat pripada zastupniku, a s bjanko potpisom pripada zapravo stranci.
U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku bjanko znači načelno prihvaćanje obveza, čiji se opseg kasnije utvrđuje. Bjanko znači i osobni kredit bez stvarnog pokrića, ali i pristanak dan „na neviđeno“. No bjanko je i naziv za potpisanu nepopunjenu mjenicu te potpis na praznom papiru. Bjanko dolazi od talijanske riječi bianco u značenju pojma bijelo, neispisano. Za neke u BiH bjanko je crno na bijelo. Bjanko potpis za eventualni – otpis!
