Politička kriza u Bosni i Hercegovini dodatno se produbljuje i skoro da je nemoguće uopće predvidjeti u kojem smjeru bi ona mogla dodatno eskalirati. Ono što je počelo sporenjima oko uspostave vlasti, a nastavilo se grubim uplitanjem visokog predstavnika u taj proces, sada je odlukom Narodne skupštine RS-a o raspisivanju rerenduma na kojem će se građani tog entiteta očitovati o odlukama koje je nametao OHR, došlo do usijanja. Referendumsko preispitivanje djelovanja državnog suda i tužiteljstva „na nož“ je dočekano u sarajevskoj političkoj javnosti i međunarodnoj zajednici.

Žestok odgovor

Iako je referendum savjetodavnog karaktera, a planirano referendumsko pitanje prilično uopćeno, najavljuje se žestok odgovor međunarodne zajednice, koja u cijeloj priči prepoznaje „udar na državu BiH i Daytonski sporazum“. Predsjednik RS-a Milorad Dodik za sada ne namjerava ustuknuti pred upozorenjima. Primjećujem da neki domaći krugovi pokušavaju međunarodnu zajednicu „istjerati“ da nešto učini. Niti jednu sankciju neću prihvatiti ako je izrekne bilo tko. I idemo dalje, poručio je Dodik. Ministar pravosuđa u Vladi RS-a Džerard Selman otišao je i korak dalje, zatraživši od OHR-a da raspusti Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, jer nije imenovalo republičkog tužitelja u RS-u. Dok srpski političari kroz brojke nastoje pokazati kako je državno pravosuđe bilo politički instrumentalizirano, stranci odbacuju to kao argument za raspisivanje referenduma.

- Postoje drugi načini po daytonskom ustavu za reformu pravosudnih institucija u BiH. Referendum nije jedan od načina, poručio je zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a, Thomas Countryman.

Političko Sarajevo priželjkuje sankcije za Dodika, a ujedno skreće pozornost i s vrlo teške političke krize u kojoj se nalazi FBiH nakon ustavno i zakonski spornog formiranja vlasti bez vodećih hrvatskih stranaka.

Širenje krize

Situacija u Federaciji je toliko ozbiljna da ju bilo kakav konflikt međunarodne zajednice s vlastima RS-a ne može „rasteretiti“. Naprotiv, dodatno usložnjavanje političke situacije u oba entiteta još daljom čini mogućnost uspostave efikasne vlasti na državnoj razini. Nastavak širenja krize mora se žurno zaustaviti, jer bi posljedice mogle biti dalekosežne. Potreban je radikalan zaokret ka politici kompromisa i dogovora. Nažalost, izjave poput one Zlatka Lagumdžije kako mu je “merak” da RS propadne prije Federacije, ne ulijevaju puno nade da će se takav zaokret i dogoditi.

Zlokobna prognoza milijardera: Propadat će jedna banka tjedno