Nakon niza europskih zemalja i talijanska vlada Silvija Berlusconija posegnula je za mjerama štednje i novim porezima, pa će tako, primjerice, prepoloviti broj parlamentaraca, ukinut će se provincije, oporezivat će se jahte i skupi automobili, u mirovinski staž se neće moći ubrajati godine novačenja i studiranja. Ako je talijanska desno-konzervativna vlada, ujedno poznata i po nedisciplini, donijela takve mjere, zašto ne bi mogla i hrvatska vlada?, pitaju se neki domaći ekonomisti. No, naša vlada donosi samo površinske mjere obrazlažući kako domaći makroekonomski pokazatelji ne ukazuju na krizu, no zaboravljaju da mi, htjeli ili ne, plaćamo premiju rizika krize u Europi, isto kao što smo svojedobno, ne svojom zaslugom, imali povlastice kroz priljev kapitala i niske kamate.
Smanjiti rashode
Vlada ne razmišlja ni o kakvoj novoj poreznoj politici, ali ni o drastičnijim mjerama štednje koje bi, prije svega, podrazumijevale najavljene reforme od teritorijalnog preustroja, učinkovitije javne uprave ili reforme u zdravstvu. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta i vladin gospodarski savjetnik kaže kako u vladi postoji dojam da i dalje imamo manevar za zaduživanje, no u stvarnosti nije tako. – Reforme su nužne, dakle usmjerenje na rashodovnu stranu proračuna, dok na prihodovnoj strani kroz povećanje poreza nema previše prostora – kaže Lovrinčević i dodaje kako ćemo na reforme biti prisiljeni jer ionako ćemo se kao zemlja suočiti sa socijalnom krizom, a ne makroekonomskom. I Borislav Škegro, također savjetnik vlade, ponavlja svoju tezu da se fiskalni problemi rješavaju smanjenjem rashoda, a ne novim porezima. Podsjeća da je vlada donijela zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ali veći dio će se sjetiti da vlada nije do kraja sredila OIB, napravila teritorijalni preustroj, registar zaposlenika u javnom sektoru, odnosno donijela mjere koje bi omogućile bolju fiskalnu učinkovitost. A one bi mogle biti i preduvjet za donošenje poreza na imovinu, koji su pojačale sve europske zemlje. Naša vlada o tome ne razmišlja, a SDP planira uvođenje poreza na ekstra imovinu.
Porezi na potrošnju
– Kod nas su najvažniji porezi na potrošnju – PDV i trošarine i tako će, bez obzira na to tko što predlagao, morati ostati i zato će naš sustav ostati baziran na potrošnji. Razni prijedlozi koje se može čuti nemaju dovoljan prihodovni kapacitet – kaže sugovornik iz vlade dodajući kako su u zapadnim zemljama porezi više zasnovani na imovini i dohocima jer su one bogatije, ali da također i one idu sve više u pravcu oporezivanja potrošnje. Tako je od krize u 13 članica EU povećan PDV. No hoće li HDZ, ostane li na vlasti, možda posegnuti za povećanjem poreza na potrošnju, za sada nema odgovora. Konzultant Damir Novotny smatra da bi prostora za povećanje trošarina bilo, primjerice za cigarete, ali bi istodobno, po njegovu mišljenju, trebalo uvesti porez na imovinu. Smatra kako bi se kroz nove poreze moglo prikupiti čak do 10 milijardi kuna, ali bi se istodobno toliko moglo i uštedjeti.
S druge strane, većina stručnjaka smatra da broj zastupnika u našem parlamentu ne treba smanjivati, kao što to planira Italija, jer njezin parlament je specifičan po veličini. Da svijetu slijedi novi zaokret u vođenju ekonomske politike postalo je jasno svim ekonomskim stručnjacima kao i činjenica da države ne mogu biti neutralne i ne govoriti o smanjenju poreza, nego povećanju. Pa to sada čine i desne konzervativne stranke poput talijanske. Talijani planiraju u dvije godine uvesti rezove od 130 milijardi eura. Tamošnja oporba drži kako ni te vladine mjere još nisu dovoljne za poravnavanje državnog duga koji iznosi 120 posto bruto nacionalnog proizvoda i koji bi do kraja 2013. trebao biti poravnan. Također, optužuje se vladu kako u mjerama ne postoji ništa što bi potaknulo proizvodnju, smanjilo broj nezaposlenih itd. Parlamentarna rasprava bit će oštra, a najveća talijanska sindikalna konfederacija, CGIL, najavila je opći štrajk protiv vladinih mjera za 6. rujna.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
