Nakon što je (ne)očekivano usvojen Plan rasta, porasle su ambicije dijela domaćih političara i međunarodnih dužnosnika angažiranih u Bosni i Hercegovini kako bi se zastoj, destrukcija i blokade mogli preko noći završiti posve drukčijim raspletom. Ponajprije oko korištenja sredstava iz europskog Plana rasta. Barem onoga dijela koji se odnosi na predfinanciranje jer za svaki konkretni projekt treba provesti odgovarajuće reforme, a što će zahtijevati nove kompromise. I to ne one koji se odnose na popis reformi, nego na svako konkretno pitanje s detaljnijom razradom obveza. Čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović vjeruje kako je moguće postići iskorak u tom smjeru. U svojoj izjavi Čović se osvrnuo na napore koje će poduzeti u idućim danima kako bi osigurao napredak na europskom putu BiH. Pozvao je na ujedinjenje političkih snaga u zemlji, s naglaskom na važnost suradnje i fokusiranja na ključne reforme potrebne za europsku integraciju. - Ako se to može reći i u dvije riječi, a ja ću se, prije svega, pozvati na sve ono što zagovara predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto jer mislim da je njezin rad upornost da pokušamo pridobiti sve one aktere koji s nama čine ili vlast ili oporbu da pratimo europski put kao jedini svoj put - izjavio je Čović, dodajući kako će upravo to biti smjernica koja će usmjeravati sve aktivnosti u budućnosti.
Ukorak s regijom
Čović je naglasio da su pred BiH, ali i pred svim političkim akterima, važni novi izazovi koji će zahtijevati brze i konkretne korake. S obzirom na usvojeni Plan rasta, cilj je osigurati što brži napredak kroz reforme, a to znači da će BiH morati osigurati provedbu svih potrebnih zakonskih promjena. - Mi činimo sve kao i za Plan rasta i dva zakona, pregovarač bude izabran, odnosno svi oni koji trebaju definirati ove procese da budemo u idućih petnaestak dana na neki način homogenizirani. Samo s tom jednom idejom i da sve druge prijepore ostavimo postrani - istaknuo je Čović, pokazavši tako optimizam u pogledu skorih dogovora. Čović je, također, istaknuo kako je njegov cilj pomoći predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto da se lakše nosi sa svim izazovima vezanim uz europski put BiH. Prema njegovim riječima, to će zahtijevati maksimalnu podršku svih političkih čimbenika. Na kraju, naglasio je kako je siguran da će predsjedateljica Krišto posvetiti dodatnu pozornost svim izazovima s kojima će se susresti, dodajući da je najvažniji cilj da BiH, uz podršku Hrvatske, postigne pozitivne promjene na svom europskom putu. Čović je ranije najavio kako se uskoro očekuje dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kako bi dodatno ohrabrila vlasti BiH. Doznaje se kako će Von der Leyen posjetiti Bosnu i Hercegovinu 14. listopada. Hoće li se do tada uspjeti donijeti dva zakona o pravosuđu, onaj o Sudu BiH odnosno o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, moglo bi se znati već ovoga tjedna. Voditelj Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca pozvao je političare u BiH da iskoriste priliku koja im se nudi kako bi povukli više od 900 milijuna eura iz fonda Europske unije namijenjenog zapadnom Balkanu. Taj novac, ističe Soreca, može biti ključan za financiranje važnih projekata koji će podržati reforme i modernizaciju BiH. Međutim, kako bi BiH dobila ova sredstva, nužno je brzo i učinkovito predložiti konkretne projekte koji zadovoljavaju sve uvjete koje Bruxelles postavlja. - Politički akteri u BiH sada imaju priliku iskoristiti ponuđeni novac, ali samo ako predoče konkretne projekte koji će unaprijediti zemlju i njezine građane - rekao je Soreca. Naglasio je kako je usvajanje plana reformi važan korak, ali pravi posao tek slijedi. Program reformi koji je BiH izradila temelji se na četiri ključna stupa, a to su zelena i digitalna tranzicija, poboljšanje poslovnog okruženja, upotreba ljudskog kapitala te jačanje temeljnih prava i vladavine prava. - BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje prozivanja i emocionalnog poziranja koje je štetno za interes zemlje - poručio je Soreca, upućujući na važnost usmjerenja svih političkih snaga prema realnim ciljevima i konkretnim rezultatima.
Hrvatska kao svjetionik
Istaknuo je kako provedba tih reformi ne samo da će omogućiti BiH da povuče financijska sredstva nego će i značajno poboljšati život građana kroz bolju infrastrukturu, učinkovitiji pravosudni sustav i bolju poslovnu klimu. Soreca je također podsjetio da EU više neće financirati velike infrastrukturne projekte u BiH izvan okvira Plana rasta te je poručio da bi BiH bez ispunjavanja uvjeta u reformama izgubila mogućnost za financiranje ključnih projekata, uključujući dovršetak gradnje autoceste na koridoru Budimpešta - Ploče. Za Sorecu je jasno - ujedinjenje u provedbi reformi i izgradnja partnerstva s EU-om najbolje je rješenje za napredak BiH. Hrvatska je odlučno podržala proces europskih integracija Bosne i Hercegovine. Premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe, osobito na Bosnu i Hercegovinu, koja je u EU uvijek bila prepoznata kao partner s obzirom na to da su Hrvati konstitutivan narod u BiH. Na sastanku s europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos Plenković je potvrdio hrvatsku podršku BiH u ostvarivanju europskih ambicija. Premijer Plenković dodao je kako će Hrvatska nastaviti pružati pomoć BiH, ponajprije u segmentima koji uključuju provedbu zakonskih reformi i poboljšanje poslovnog okruženja. Uz to, istaknuto je kako će europska perspektiva biti ključna za dugoročni razvoj BiH, a također će doprinijeti jačanju stabilnosti i prosperitetu cijele regije. To bi onda na posredan način utjecalo i na stabiliziranje unutarnjih prijepora.