Hrvatske umirovljenike u prosincu očekuje isplata godišnjeg dodatka na mirovinu, a ove će godine iznosi biti veći nego lani. Vlada je odlučila da vrijednost dodatka za svaku punu godinu mirovinskog staža iznosi sedam eura, što znači da će umirovljenik s 40 godina staža dobiti 280 eura. Isplata će biti automatska, bez podnošenja zahtjeva i dodatne dokumentacije, a pravo na dodatak imaju korisnici mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima.
Odluku o visini dodatka Vlada je donijela 21. listopada, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) istoga je dana objavio službenu obavijest korisnicima. Za ovogodišnju isplatu osigurano je približno 260 milijuna eura, dok bi prosječan dodatak trebao iznositi oko 208 eura po korisniku.
Riječ je o trajnom godišnjem dodatku uvedenom novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji se isplaćuje jednom godišnje. Prva isplata provedena je u prosincu 2025., kada je vrijednost jedne godine staža iznosila šest eura. Ove godine taj je iznos povećan na sedam eura, pa će korisnici s jednakim brojem priznatih godina staža dobiti više novca.
Koliko će pojedini umirovljenik dobiti, ovisi o broju punih godina mirovinskog staža na temelju kojih mu je određena mirovina. Primjerice, korisniku s 20 godina staža pripada 140 eura, dok će onaj s 25 godina dobiti 175 eura. Za 30 godina staža dodatak iznosi 210 eura, a za 35 godina 245 eura.
HZMO objasnio kako se računa godišnji dodatak na mirovinu: Jedan detalj posebno je važan
Umirovljenici s 40 godina staža primit će 280 eura, dok će oni s 45 godina ostvariti pravo na 315 eura. U odnosu na prošlu godinu, osoba s 40 godina staža dobit će 40 eura više, a ona s 30 godina staža 30 eura više.
Važno je pritom naglasiti da se u izračun uzimaju samo pune godine mirovinskog staža. To znači da će umirovljenik koji ima, primjerice, 32 godine i osam mjeseci priznatog staža dobiti dodatak za 32 godine, odnosno 224 eura. Preostalih osam mjeseci ne zaokružuje se na sljedeću punu godinu.
Prema objašnjenju HZMO-a, u mirovinski staž za određivanje dodatka ulaze staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban staž, pridodani staž i dodani staž. Pritom je odlučujući staž na temelju kojeg je korisniku utvrđena visina mirovine, a ne nužno samo broj godina koje je proveo u radnom odnosu.
Pravo na godišnji dodatak nije ograničeno na korisnike redovite starosne mirovine. Obuhvaća i korisnike prijevremenih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina, kao i korisnike čija su prava ostvarena prema posebnim propisima.
Posebna pravila vrijede za obiteljske mirovine. Kod njih se godišnji dodatak određuje prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina preminulog korisnika, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. To znači da se iznos ne računa prema radnom stažu osobe koja prima obiteljsku mirovinu, nego prema stažu koji je bio temelj za određivanje tog prava.
Postoje i slučajevi u kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskog staža. HZMO navodi da se za takve korisnike godišnji dodatak obračunava na temelju 15 godina staža, što za 2026. godinu znači isplatu od 105 eura.
Za umirovljenike je posebno važno što ne moraju poduzimati nikakve dodatne korake kako bi ostvarili pravo na isplatu. Zavod će godišnji dodatak isplatiti automatski, bez donošenja posebnog rješenja. Korisnici zato ne trebaju odlaziti u područne urede HZMO-a niti podnositi nove zahtjeve.
Iz HZMO-a su potvrdili da će novac biti isplaćen tijekom prosinca 2026. godine, ali točan datum isplate zasad nije objavljen. Korisnicima kojima dodatak ne bude isplaćen u redovitom terminu predviđena je isplata u mjesecu nakon prve redovite isplate mirovine.
Godišnji dodatak ima još nekoliko važnih obilježja. Prema odluci Vlade, riječ je o primanju koje se ne smatra oporezivim dohotkom i ne može biti predmet ovrhe. To znači da dodatak neće biti umanjen zbog poreza niti se može zaplijeniti radi podmirivanja dugovanja korisnika, piše Lika Online.
Osim toga, dodatak se ne uračunava u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna. Umirovljenici koji ostvaruju to pravo stoga ga neće izgubiti samo zato što su primili godišnji dodatak.
Za razliku od redovitog usklađivanja mirovina, kojim se mijenja mjesečni iznos mirovinskih primanja, godišnji dodatak predstavlja zasebnu isplatu. Iako ga se u javnosti često naziva 13. mirovinom, njegov iznos nije jednak redovitoj mjesečnoj mirovini, nego se određuje prema broju priznatih godina staža i vrijednosti koju Vlada utvrđuje za svaku kalendarsku godinu.