Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije danas u podne blokirali su teretne granične prijelaze sa zemljama EU-a zbog uvođenja EES sustava za ulazak u zemlje i izlazak iz tih zemalja, ograničavanja boravka vozača na teritoriju Schengena i neadekvatnog reagiranja europskih institucija koje ih, kako kažu, tretiraju kao azilante. Više stotina prijevoznika blokiralo je prijevoz roba na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška, a na svim graničnim prijelazima u BiH njih oko 5000. Ulazak je dopušten samo kamionima koji voze lijekove, stoku i za potrebe Oružanih snaga BiH. Mirko Ivanović, koordinator Konzorcija Logistika BiH, koji okuplja prijevoznike iz regije, za prosvjede u Gradiški rekao je da će trajati do daljnjeg. - Odnosno do ispunjenja naših zahtjeva, tako je planirano i dogovoreno - rekao je Ivanović, piše Večernji list BiH.
Nema izvoza i uvoza
Profesionalni vozači iz BiH i regije izloženi su neprihvatljivim pritiscima. To uključuje uhićenja, deportacije i zabrane ulaska u schengenski prostor. Prosvjedi se organiziraju nakon višemjesečnih apela da se u razgovorima s predstavnicima Europske komisije zaustavi diskriminacija profesionalnih vozača primjenom pravila po kojem na prostoru EU-a mogu boraviti samo 90 dana u razdoblju od pola godine. Iz prijevozničkih kompanija ističu kako ne mogu ispoštovati ovo pravilo, da je u proteklih godinu dana 100 vozača zaustavljeno, kažnjeno i prisilno udaljeno iz EU-a te da primjenom elektroničkog sustava kontrola ulaska u EU i izlaska iz EU-a situacija postaje nepodnošljiva.
Odnos EU-a i nemoć domaćih institucija prijete novim valom odlaska vozača i kolapsom domaće prijevozničke industrije. Iz Konzorcija Logistika napominju da cestovni prijevoz sudjeluje s više od 94% u funkcioniranju lanaca opskrbe BiH. Poručuju da bez domaćih prijevoznika nema izvoza, uvoza, industrije ni stabilnosti tržišta. Prema tvrdnjama Konzorcija, nova pravila ozbiljno ugrožavaju rad međunarodnih prijevoznika, produljuju zadržavanja na granicama i dodatno kompliciraju ionako zahtjevne prijevozničke procedure. Glavni koordinator Konzorcija Logistika BiH Velibor Peulić izjavio je da cilj prosvjeda nije destabilizacija, već hitno pokretanje profesionalnog, sustavnog i održivog rješenja u suradnji s nadležnim institucijama i Europskom komisijom. Prema procjenama Konzorcija, u lancima opskrbe BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije moglo bi biti ugroženo najmanje milijun tona robe, što bi dovelo do kašnjenja isporuka, prekida ugovora, financijskih penala, nestašica i ozbiljnih poremećaja u proizvodnji i trgovini. Iz Konzorcija poručuju da ovo više nije isključivo problem prijevozničkog sektora već pitanje stabilnosti cijele ekonomije, naglašavajući da su se profesionalni cestovni prijevoznici prvi put u potpunosti ujedinili i da više nema prostora za odgađanja i pasivnost. Peulić je kazao da je trenutačno jedna trećina vozača pod zabranom ulaska u EU, a do kraja mjeseca taj bi broj mogao porasti na dvije trećine. Vanjskotrgovinska komora BiH podržava zahtjeve prijevoznika, ali ne može podržati blokade gospodarstva te upozorava na posljedice blokada.
Europska komisija
- Sustav ulaska/izlaska (EES) ne uvodi nikakve nove propise ni nove zahtjeve koji se odnose na duljinu boravka u schengenskom prostoru. On osigurava bolje primjene postojećih pravila, kao i bolje i sustavnije otkrivanje neregularnih praksa - kazao je Markus Lammert, glasnogovornik Europske komisije, komentirajući prosvjed prijevoznika iz zemalja zapadnog Balkana. - Ponovno o pravilima: prema schengenskim pravilima, građani zemalja s bezviznim režimom imaju pravo boravka u schengenskom prostoru 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Svaki boravak dulji od toga mora biti pokriven dugotrajnom vizom ili nacionalnim aranžmanima. Ova pravila, i to je veoma važno, primjenjuju se podjednako na cijeli schengenski prostor i na snazi su već dugi niz godina. Schengenska pravila već predviđaju određenu fleksibilnost kada su u pitanju prekogranični radnici - kazao je Lammert.
- Sada o specifičnom problemu koji ste naveli: svjesni smo da za određen broj profesionalaca iz trećih zemalja, koji nisu prekogranični radnici, može postojati potreba za boravkom u schengenskom prostoru dulje od 90 dana unutar 180 dana. To uključuje profesije s visokom mobilnošću, poput vozača kamiona, ali i sportaša i umjetnika na turnejama - dodao je Lammert. Ovo je također povezano s nacionalnim pravilima i postojećim bilateralnim sporazumima. - To je pitanje koje ima našu punu pozornost. Rad na tome je u tijeku, kao i promišljanja u kontekstu pripreme predstojeće Strategije o vizama, koja je planirana za kraj ovog tjedna. Ponavljam, ostajemo angažirani s našim partnerskim zemljama na zapadnom Balkanu i nastavljamo pažljivo pratiti situaciju - kazao je Lammert.