Završetak izgradnje pogona za preradu mlijeka u Prnjavoru, u koji je već uloženo mnogo novca, mogao bi biti važan korak ka jačanju domaće proizvodnje, većem otkupu mlijeka i smanjenju ovisnosti o uvozu, ali mljekari upozoravaju da će bez podrške institucija teško završiti započetu investiciju. Pogon, koji mljekari grade, u prvoj fazi trebao bi prerađivati između 5.000 i 6.000 litara mlijeka dnevno, a proizvodnja bi bila usmjerena na sir i vrhnje.
Od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatražena je podrška za nastavak investicije, ali su, prema riječima mljekara, zbog ovogodišnjih pravila ostali bez mogućnosti dobivanja poticaja za ulaganja u preradu, piše Glas Srpske.
Ulaganje u cijeli proizvodni lanac
Suradnik na projektu u Udruženju mljekara RS-a, Miljan Erbez kaže da je završena izgradnja oko 2.000 četvornih metara, temeljnih greda i kanalizacije, dok se trenutno gradi podna ploča na dijelu objekta gdje bi trebala početi proizvodnja.
– Već smo započeli gradnju i ove godine smo planirali uložiti više od 200.000 maraka vlastitih sredstava. Međutim, dio investicije morat ćemo sačuvati za sljedeću godinu kako bismo pokušali osigurati sufinanciranje iz drugih izvora – rekao je Erbez.
Problem je, dodaje, što je ovogodišnja Uredba o kapitalnim ulaganjima uvela ograničenja u potpori prerađivačkom sektoru, zbog čega su mljekare dobile odbijenicu od Agencije za poljoprivredna plaćanja.
– Prošle godine nam je rečeno da će se i ove godine podržati prerada, a zatim su uvedeni uvjeti prema kojima oni koji su u prethodne tri godine ulagali u preradu više ne mogu povlačiti sredstva. To nije problem samo za nas, već i za druge mljekare i mesnice – naglasio je Erbez.
Smatra da bi podrška projektu u Prnjavoru bila ulaganje u cijeli proizvodni lanac, jer bi omogućila da se veći dio domaćeg mlijeka prerađuje u RS-u, umjesto da se gotovi proizvodi uvoze na tržište.
– Samo u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je više od 10,6 milijuna kilograma sira, vrijednog oko 75 milijuna KM. To je ekvivalentno oko 90 milijuna litara mlijeka, dok će RS ove godine proizvesti oko 130 milijuna litara. Jasno je koliko ima prostora da ova sirovina ovdje ostane i preradi se – naglasio je Erbez.
Plan je da mljekara u početku otkupljuje mlijeko iz okolnog područja, a da se mreža proizvođača postupno širi. Erbez naglašava da je cilj stvoriti komercijalnu proizvodnju koja može opstati na tržištu, ali i očuvati tradicionalne domaće proizvode.
– Fokusirali smo se na sireve, posebno domaće, i kajmak. Želimo na tržište vratiti proizvode koji su naši i koji imaju tradiciju. Prerada je način povećanja vrijednosti domaćih sirovina – rekao je Erbez.
Dodatno pogođeni sušom
Osim podrške za investicije, mljekari traže i brže isplate premija. Zatražili su da se premije za lipanj i srpanj isplate do 20. rujna, a premija po grlu do kraja mjeseca. Erbez upozorava da su poljoprivrednici, uz pad cijena mlijeka i rast troškova, dodatno pogođeni sušom koja je smanjila prinose i zahvatila livade i pašnjake.
– Mnogi su uzeli kredite za proljetnu sjetvu i računali da će ta sredstva vratiti nakon žetve, ali će prinosi biti manji zbog suše. Istovremeno, cijene mlijeka su padale, a svi ostali troškovi su rasli. Ako ova godina ovako završi, može se dogoditi da se još neki odluče zastati. Zato je važno pomoći dok se još ima što spasiti – rekao je Erbez.
Udruga mljekara Republike Srpske kaže da bi što ranija isplata zaostalih premija i potpora proizvodnji pomogla u očuvanju proizvodnog lanca od kojeg izravno i neizravno živi najmanje 5000 obitelji.
Naglašavaju da je zbog teškog položaja proizvođača potrebno osigurati uvjete za opstanak domaćeg mljekarstva i očuvanje proizvodnje u selima.