Intervju zoran Tomić, 
rektor Sveučilišta u Mostaru

Tražimo najbolje oblike funkcionalnog sveučilišta

Tražimo najbolje oblike funkcionalnog sveučilišta
07.12.2018.
u 10:00
Pogledaj originalni članak

Sveučilište u Mostaru slavi 41. obljetnicu. U protekloj i ovoj godini urađeno je dosta promjena. Jedna od najvažnijih je integracija Sveučilišta. O svim promjenama, planovima, projektima... razgovarali smo s prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru.

Sveučilište u Mostaru 41. obljetnicu obilježava kao integrirano Sveučilište?

- Jedan od prvih strateških ciljeva bila je provedba integracije Sveučilišta kao zakonske obveze, ali i preporuke domaće i međunarodne reakreditacije Sveučilišta u Mostaru. U listopadu prošle godine imenovali smo Povjerenstvo za integraciju. Definirali pet ključnih procesa: pravnu, financijsku, organizacijsku, akademsku i društvenu integraciju. Na sjednici Senata 19. srpnja donijeli smo odluku o pravnoj integraciji, a istoga dana integraciju je potvrdilo Upravno vijeće. Dobili smo sudsko rješenje 3. rujna ove godine.

Nastavljate s integracijskim procesima na Sveučilištu?

- Tražimo najbolje oblike funkcionalnog sveučilišta. Brojna područja rada organizacijski smo integrirali, osmišljavamo optimalan model financijske integracije. Akademsku i društvenu integraciju gotovo smo završili.

Promjena je najbolji nazivnik za sve procese koje provodite?

- Izvršili smo brojne promjene i bit će ih još jako puno. Svrha tih promjena je optimalno i funkcionalno Sveučilište koje primjenjuje europske standarde visokog obrazovanja i u potpunosti je uključeno u europski znanstveno-istraživački i obrazovni prostor.

U tome vam treba pomoći i nova strategija razvitka Sveučilišta?

Senat Sveučilišta na sjednici 19. srpnja ove godine usvojio je i strategiju razvoja 2018. - 2023. To je početak sustava strateškog planiranja i upravljanja na SUM-u. Utvrđen je i interni plan djelovanja do kraja ove godine, a pokrenut je proces izrade akcijskog plana provedbe strategije za 2019. Izrada ovog akcijskog plana jedan je od ključnih iskoraka u podizanju razine kvalitete institucionalne organizacije i sustava strateškog planiranja i upravljanja, kao i sve veće transparentnosti prema nastavnom i nenastavnom osoblju, studentima, osnivačima, vladinom i nevladinu sektoru, lokalnoj zajednici, gospodarstvu i javnosti.

Jedan od vaših prioriteta bila je i financijska stabilnost Sveučilišta?

- Financijska stabilnost postavljena je kao jedan od triju najvažnijih prioriteta SUM-a. I ova obveza proizlazi izravno iz naših akreditacija. Danas ne možemo reći da je Sveučilište u Mostaru financijski stabilno jer dijeli brojne probleme financiranja s drugim javnim sveučilištima i univerzitetima u BiH i okruženju. No, u odnosu na prethodnu godinu, možemo sa sigurnošću reći da je Sveučilište financijski znatno stabilnije.

Odakle su stigla nova sredstva za razvoj Sveučilišta?

- Razlog takvom stanju su financijska sredstva naših osnivača, a dominantno Vlade HNŽ-a. Posebno želim istaknuti važnost potpore Vlade RH koja je u protekloj godini pomogla Sveučilište.

Što činite na kvaliteti nastave i nastavnih procesa?

- U novoj strategiji obrazovanje je definirano kao prvo i najvažnije strateško područje. Nastavili smo s aktivnostima na izmjeni postojećih te izradi novih nastavnih planova i programa što će doprinijeti jačanju visokog školstva kvalitetnim obrazovnim sadržajima. U ovoj godini održana je prva tematska sjednica Senata koja je bila posvećena nastavi i nastavnom procesu. Raspravom smo ušli u dubinsku reformu obrazovanja i nastave.

Jeste li pokrenuli neke nove studije na Sveučilištu?

- U ovoj godini Senat je, na prijedlog znanstveno nastavnih/umjetničkih vijeća, donio odluku za 10 novih sveučilišnih preddiplomski i diplomskih studijskih programa i smjerova: javna uprava, studij medicine na engleskom jeziku, fitomedicina, zootehnika, vinogradarstvo i vinarstvo, grafički dizajn, grafika, kiparstvo, slikarstvo i Studij likovne umjetnosti.

Naglašavali ste do sad u izjavama i internacionalizaciju Sveučilišta kao jedan od strateških prioriteta?

- Intenzivno radimo na kreiranju poticajnog okruženja za međunarodne istraživačke aktivnosti, ali i globalnu sveučilišnu prepoznatljivost i u svezi s tim potpisano je 45 različitih pravnih oblika međusveučilišne suradnje, od toga 20 u protekloj godini sa sveučilištima iz Austrije, Njemačke, Španjolske, Italije, Rusije, Rumunjske, Poljske, Albanije, Češke, Slovenije, Slovačke, Portugala, Francuske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske. Važno je istaknuti da je potpisivanje još 10 sporazuma u tijeku.

Kakva je mobilnost studenata i nastavnika?

- Jačanje mobilnosti studenata i osoblja, posebno dolazne mobilnosti, bila nam je i ostala jedna od osnovnih zadaća. Prema podacima od 1. listopada 2015. do 30. studenog 2018., dakle, u tri godine, ostvarili smo 187 mobilnosti studenata i 241 mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja. Ono što nas posebno raduje je povećanje dolaznih mobilnosti. Svakako su za to zaslužne i naše ustrojbene jedinice koje, kroz uvođenje kolegija na stranom jeziku, omogućavaju i olakšavaju ovaj proces.

Uključeni ste u združene doktorske studije u Austriji?

- Danas smo ponosni na dva zajednička doktorska studija u Austriji u kojem sudjelujemo kao partner jer smo dobili akreditaciju austrijske agencije. Provodimo zajednički diplomski studij politologije sa Sveučilištem Matej Bel iz Banske Bistrice u Slovačkoj.

Često ste u kontaktima s veleposlanstvima drugih zemalja?

- Kontinuirana suradnja s veleposlanstvima, njihova pomoć u povezivanju našeg Sveučilišta s visokoobrazovnim institucijama iz njihovih matičnih zemalja je od velika značaja. Primjerice, suradnja veleposlanstva Francuske i Sveučilišta, koja je počela uvođenjem kolegija iz francuskog jezika na Filozofskom fakultetu, rezultirala je podnošenjem zahtjeva za članstvom u Međunarodnoj sveučilišnoj agenciji za frankofoniju. Uz pomoć ruskog veleposlanstva otvoren je “ruski kabinet”. Danas na SUM-u, osim engleskog, njemačkog, talijanskog, možete učiti i ruski, kineski, francuski, španjolski, naravno, i latinski te hrvatski jezik.

Jedno od težišta razvoja i promjena su informacijske tehnologije. Najavili ste snažan razvoj na tom području?

- Suvremeni tehnološki razvoj također zahtijeva brzu prilagodbu obrazovnog sustava. U današnje vrijeme gotovo je nemoguće zamisliti modernu nastavu bez upotrebe digitalnih alata, aplikacija i digitalne tehnologije. Digitalizacija obrazovanja nije opcija, to je naša misija. U ovom području napravit ćemo zaokret. Svakom nastavniku već smo omogućili da može napraviti vlastiti online kolegij. Imamo mogućnosti, znanje i radit ćemo na kapacitetima da postanemo IT središte u BiH. Dizajnirali smo i novi prostor te gradimo zgradu koja će biti srce našeg SUMITA, Sveučilišnog IT Centra.

Surađujete s nadležnim županijskim ministarstvima po pitanju IT-a?

- U stalnom smo dijalogu i osmišljavamo zajednički IT razvoj. SUM želi postati lider digitalizacije cijele vertikale obrazovanja i to ćemo pokazati projektom “e-škole” koje će SUMIT voditi. Digitalizirat ćemo nastavni proces ne samo Sveučilišta, nego i svih škola u BiH gdje je nastavni plan i program na hrvatskom jeziku. Imamo jasnu viziju i SUMIT će postati srce razvoja ovog dijela BiH.

Primjetni su radovi u kampusu. Što je s infrastrukturom Sveučilišta?

- Kao što smo naveli u svojim prioritetima, Sveučilište je u stalnim aktivnostima planiranja i izgradnje infrastrukture. Rade se planovi proširenja nastavnih i istraživačkih projekata na Medicinskom fakultetu, FZS-u, Ekonomskom fakultetu, FPMOZ-u, Likovnoj akademiji, Medijskom centru. Ponosni smo na postavljanje kamena temeljca za izgradnju Farmaceutskog fakulteta. Svjedoci smo rekonstrukcije prve faze kampusa i brojnih manjih infrastrukturnih radova.

Dislocirani centri Sveučilišta su u središnjoj Bosni i Posavini?

- SUM ima trajnu zadaću skrbiti o svim prostorima u BiH gdje su dominantno nastanjeni Hrvati i drugi narodi i građani. U tu svrhu Senat je donio odluke o utemeljenju Sveučilišnog centara u središnjoj Bosni i u Posavini. Ovom odlukom iskazali smo trajnu privrženost i razvijanje studijskih programa koji su od interesa za središnju Bosnu i Posavinu.

Što ste učinili na planu unutarnje organizacije i jačanja unutarnjih kapaciteta?

- Prvu godinu mandata menadžmenta SUM-a iskoristili smo za novu unutarnju organizaciju u svrhu jačanja kapaciteta i ispunjavanje strateških ciljeva. U tu svrhu utemeljili smo sveučilišne centre za IT, centre za projekte, poduzetništvo, cjeloživotno obrazovanje te Medijski sveučilišni centar. Specifična pitanja razmatrali smo na sveučilišnim klauzurama. U ovoj godini održali smo tri, posvećene organizaciji, obrazovanju.

Prvi put ste organizirali Sveučilišni gospodarski forum?

- Gospodarstvo nam je prirodni saveznik. S njime se želimo mijenjati i jačati. Mijenjati studijske programe i dizajnirati nove. Zbog toga smo organizirali Prvi sveučilišni gospodarski forum, a već su počele pripreme i za drugi koji će se održati u okviru Mostarskog sajma iduće godine.

Donijeli ste odluku o utemeljenju nakladničke kuće?

- Senat je utemeljio i nakladničku kuću - PRESSUM. Od nove godine sva izdanja, knjige i udžbenici tiskat će se pod zajedničkim nazivnikom naše izdavačke kuće. Započeli smo pripreme za početak rada digitalne tiskare koja će pomoći jačanju izdavačkih kapaciteta.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.