Donald Trump je ponovnim dolaskom u Bijelu kuću izrazio želju i namjeru ponovnog preuzimanja Panamskog kanala koji povezuje Atlantski i Tihi ocean, a izgrađen je 1914. godine. Smatra se da je tijekom njegove gradnje život izgubilo oko 25.000 radnika.
Jedan drugi kanal razdvaja Aziju i Afriku, a riječ je o Sueskom kanalu, dugom 193 kilometra. Smatra se da je na njegovoj izgradnji život izgubilo oko 20.000 radnika, među kojima je bio značajan broj i Hrvata s područja RH i BiH. Taj kanal, najbliža pomorska veza zapadne i istočne Zemljine hemisfere, otvoren je 16. studenoga 1869. godine. Gradnja ovog ponajvećeg građevinskog i prometnog projekta trajala je deset godina, od 25. travnja 1859. Sueski kanal ima posebnu gospodarsku i geostratešku važnost za Europu, Aziju i Afriku. Bio je zatvaran zbog oružanih i političkih ratova te tehničkih problema.
Zanimljivo je to da je početak radova na Sueskom kanalu blagoslovio fra Paškal Vujčić, bosanski apostolski vikar. Na to je u prigodi širokobriješkog predstavljanja romana "Matijino stoljeće rata" Ivana Šimića podsjetio fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.
Pri tome je dometnuo da je fra Paškal Vujčić trebao blagosloviti i otvaranje Sueskog kanala, ali zbog obveza u Bosni nije stigao pa je to učinio drugi hrvatski franjevac - Dubrovčanin fra Ljudevit (Lujo) Ćurčija, egipatski biskup, 17. studenoga 1869. Fra Ljudevit Ćurčija umro je na brodu između Aleksandrije i Napulja te je po tadašnjem običaju pokopan u moru, dok je fra Paškal pokopan u samostanu u Imotskom.
Blagoslov fra Paškala Vujčića
Fra Paškal Vujčić, biskup i posljednji apostolski vikar u Bosni, rodio se 1826. u Imotskom. Godine 1860. postao je biskup Aleksandrije i papinski pohoditelj središnje Afrike. Bio je prijatelj Ferdinanda de Lessepsa, graditelja Sueskog kanala, po čijoj je želji blagoslovio početak radova ovog golemog graditeljskog projekta.
Bio je apostolski vikar Bosne do 1881. godine, a potom je došao u livanjski samostan, odakle je dospio u samostan u Imotskom, gdje je umro 1888. godine.
Fra Ljudevit Ćurčija rodio se 8. prosinca 1818. u Dubrovniku, a pokopan je u moru 15. srpnja 1881. Bio je biskup u Lješu u Albaniji i Skadru, a 1866. imenovan je naslovnim biskupom Irenopolisa sa službom apostolskog vikara za vjernike zapadnog obreda u Egiptu.
Kad je blagoslovio Sueski kanal pri otvaranju 17. studenoga 1869., odlikovan je velikim križem cara Franje Josipa te naslovom časnika francuske Legije časti, a papa Pio IX. imenovao ga je komornikom, asistentom papinskog prijestolja i rimskim plemićem.
Sudjelovao je na I. Vatikanskom saboru.
Na izgradnji Sueskog kanala radilo je ukupno oko milijun i pol radnika (!), ponajviše Egipćana. No, u izgradnji ovog zahtjevnog građevinskog pothvata sudjelovalo je oko četiri tisuće Hrvata.
O njima se jedno vrijeme pastoralno skrbio fra Jerko Karačić, hercegovački franjevac. Na širokobriješkom predstavljanju brošure "Od Hercegovine do Janjeva", što ju je priredio Ivan Dugandžić u povodu 150. godišnjice rođenja fra Franje Brkića, dr. fra Robert Jolić govorio je o ostalim hercegovačkim franjevcima misionarima.
Počeo je s fra Jerkom Karačićem (starijim, mlađi je umro 1987.). Fra Jerko (stariji) rođen je u Crnču kod Širokog Brijega 1842. godine (tada župa Blato ili Čerigaj, od 1847. župa Široki Brijeg). Studij je završio u Torinu, a za svećenika je zaređen krajem 1866.
Po povratku u Hercegovinu kratko je djelovao u župi Brotnjo, a već 1869. odlazi u Egipat. Dr. fra Jolić naglasio je to da je fra Ljudevit (Lujo) Ćurčija, biskup i apostolski vikar u Egiptu, tražio od uprave hercegovačkih franjevaca da mu pošalje jednog franjevca koji bi djelovao kao kapelan među hrvatskim radnicima.
Proslava otvorenja
Tako se u Egipat u srpnju 1869. uputio fra Jerko Karačić stariji. Nastanio se u El-Ghisaru i odatle obilazio hrvatske radnike kojih je bilo oko četiri tisuće.
Valja napomenuti to da je velik broj Hrvata nakon završetka glavnih radova na Sueskom kanalu ostao živjeti i raditi u Egiptu, najviše na dovršetku manjih, popratnih radova. O njima se pastoralno nastavio skrbiti fra Jerko Karačić.
Fra Jerko je nazočio proslavi otvaranja Sueskog kanala 16. studenoga 1869. godine. Ostao u Egiptu još sedam godina s preostalim hrvatskim radnicima.
No, obolio je od sušice pa se bolestan vratio u Hercegovinu u jesen 1876. Uskoro je 10. veljače 1877. u 36. godini preminuo. Pokopan je na groblju Mekovac u Širokom Brijegu.