Mirovine u Federaciji BiH s početkom srpnja, zbog drugog ovogodišnjeg usklađivanja, rast će, a to polugodišnje usklađivanje jamči novi model. A hoće li se mirovine moći ovako dalje usklađivati i od kada, odgovorili su iz Federalnog zavoda MIO i Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, piše Fokus.
Od 1. srpnja, podsjećanja radi, najniža mirovina od 666 KM povećava se na 706 KM, zajamčena od 842 KM na 892 KM, a prosječna samostalna mirovina povećava se s 851 KM na 900 KM.
Iz Federalnog zavoda PIO/MIO kažu da danas posluju na principima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata mirovina se, dodaju, dominantno financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovni princip međugeneracijske solidarnosti.
“Međutim, kao i svi mirovinski sustavi u Europi, sustav Federacije BiH zavisi od demografskih i ekonomskih kretanja. Dugoročna održivost zavisi od rasta zaposlenosti, visine plaća, naplate doprinosa i demografskih trendova. Bitno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod MIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala jamac isplate mirovina.
Budući da se isplata mirovina dominantno financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, postoje li već pokazatelji o prihodima od doprinosa?
Kako navode iz Zavoda MIO, utjecaj povećanja minimalne plaće potrebno je promatrati kroz dva razdoblja, budući da je tijekom 2025. godine došlo i do smanjenja stope doprinosa za MIO. U prvih šest mjeseci 2025. godine rast prihoda od doprinosa u odnosu na iso razdoblje 2024. godine iznosio je oko 16,5%, dok je u drugom polugodištu taj rast bio znatno niži i iznosio je približno 4,5%
Naglašavaju i da se povećanje minimalne plaće na 1000 KM primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine, dok je od 1. srpnja 2025. godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa 6% na 2,5%, odnosno za 3,5 postotna poena.
„Suštinski učinci istovremenog povećanja minimalne plaće i smanjenja stope doprinosa bit će u potpunosti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na osnovi podataka za prvih pet mjeseci 2026. godine može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži u odnosu na 2025. godinu. Naime, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine u prosjeku su manji za oko 8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine“, naveli su iz Federalnog zavoda MIO.
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH odgovorilo je na upit može li FBiH dugoročno financirati dva redovita usklađivanja mirovina godišnje bez dodatnog opterećenja proračuna.
“Upravo na ovom pitanju najbolje se vidi složenost i delikatnost svakog mirovinskog sustava. S jedne strane postoji potreba da se umirovljenicima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast mirovina, a s druge strane obveza da sustav ostane stabilan i održiv za buduće generacije. Naravno da mirovinski sustav dugoročno ne može samostalno financirati kontinuirano i značajan rast mirovina bez rasta zaposlenosti, ekonomije i ukupne baze osiguranika. Ako se povećavaju izdvajanja iz sustava, a broj osiguranika ne raste odgovarajućim tempom, razlika sredstava mora se osiguravati iz proračuna ili drugih izvora financiranja”, kažu za Fokus iz tog ministarstva.
Naglasili su da gotovo sve europske države danas u određenoj mjeri financiraju mirovinske sustave iz proračuna upravo zbog demografskih promjena i produljenja životnog vijeka stanovništva. Kao primjer naveli su da Republika Hrvatska iz proračuna osigurava više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. Slični modeli postoje i u drugim europskim zemljama.
“Osim povećanja zaposlenosti, koje predstavlja osnovni preduvjet dugoročne stabilnosti sustava, postoji niz drugih čimbenika koji utječu na stanje mirovinskih fondova diljem svijeta. Jedan od najvažnijih svakako je produljenje životnog vijeka stanovništva. Danas ljudi žive dulje nego ranije, što je pozitivan civilizacijski trend, ali istovremeno znači i dulje razdoblje korištenja prava iz mirovinskog sustava”, naveli su iz Ministarstva.
Kako dalje navode, minimalan uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu je 15 godina staža osiguranja, dok se pravo na mirovinu može koristiti 20, 25 ili čak 30 godina. Taj nesrazmjer, naglašavaju, mora biti pokriven dodatnim izvorima financiranja, što predstavlja izazov za sve moderne mirovinske sustave.