OTKRIVAMO: Što donosi nova verzija Zakona o radu oko kojeg se spore Vlada, poslodavci i sindikati

Radnicima se jamče plaća, status i uvjeti rada – sve što sad nemaju

Foto: VL FOTO
Radnicima se jamče plaća, status i uvjeti rada – sve što sad nemaju
29.06.2015.
u 09:35
Zabranjeni su svaka vrsta uznemiravanja, nasilje na osnovi spola, mobbing...
Pogledaj originalni članak

Večernji list BiH otkriva da će nova, dorađena verzija prijedloga Zakona o radu, iza koje stoji federalna Vlada, uskoro će pred entitetske zastupnike. Cilj je i obveza usvojiti ovaj važni reformski propis što prije kako bi se otvorio put novom stand by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). O tom novcu ovisi stabilnost entitetskih proračuna, ali novi Zakon o radu je važan i zbog uvođenja standarda Europske unije u radno zakonodavstvo u BiH.

Radnici bez prava

Vlada i poslodavci podupiru novi zakon, dok mu se sindikati protive uglavnom se pozivajući na navodno umanjivanje prava radnika. Njihove primjedbe najviše se odnose na vremensko ograničavanje kolektivnih ugovora te na mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno i neodređeno vrijeme, kako to predviđa pripremljeni zakon. Međutim, čini se kako je mnogo više onih koji komentiraju zakon, a da i nisu analizirali njegov sadržaj. Tim prije što su današnja prava radnika u FBiH, usprkos navodno dobrim zakonima, nikakva. Rad na crno je raširen, tisuće radnika ne primaju plaću i rade u neljudskim uvjetima.

Novi zakon, koji “Večernji list” ima posjedu, vrlo je jasan kada su u pitanju temeljna prava zaposlenika. Osim svih oblika diskriminacije prema radnicima, poslodavcu i drugim osobama zaposlenim kod poslodavca, zabranjeni su uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovi spola, kao i sustavno uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobbing) radnika i osoba koja traže posao kod poslodavca.

Novi zakon propisuje i da se prilikom zaključivanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Ugovor o radu, pak, zaključuje se na neodređeno ili na određeno vrijeme, i to je jedan od glavnih kamena spoticanja u pregovorima Vlade, poslodavaca i sindikata, koji strahuju od zloupotrebe ove mogućnosti. Prema posljednjoj verziji zakonskog prijedloga, ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za razdoblje duže od tri godine.

Kolektivni ugovor

Kako je do sada vrlo raširena bila, za radnike nepovoljna, praksa rada na crno, značajno je što novi zakon propisuje da, ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu s radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatrat će se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme.

Kolektivnim ugovorom, čije se trajanje sada ograničava na maksimalno tri godine, utvrđuje se najniža plaća. Usklađivanje najniže plaće, kao i do sada, vrši Vlada FBiH sukladno povećanju troškova života i ukupnim gospodarskim napretkom na temelju službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, najmanje jednom godišnje. Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili ako radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti koje su osobne prirode i utječu na kvalitetu i uspješnost obavljanja poslova. Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Radnik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, imat će pravo na otpremninu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.