Podatak kako su na svjetskom neformalnom natjecanju maslinova ulja iz Hercegovine zauzela impozantno drugo mjesto po relativnom uspjehu, ali i činjenica da hercegovački maslinari već ispunjavaju jednu od ključnih europskih smjernica iz područja udjela - dovoljni su da se izvuče jasan zaključak o iznimnom razvojnom potencijalu maslinarstva, prepoznatljive mediteranske poljoprivredne grane sa sve širom prisutnošću u južnim dijelovima BiH.
Uz snažnu aktivnost u procesu brendiranja, ali i visoku razinu suradnje između Hercegovačke udruge uljara i maslinara te Federalnog agromediteranskog zavoda, BiH je na putu pozicionirati se među europske velikane maslinarstva poput Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Kvaliteta je tu, no sada je potrebno dodatno raditi na povećanju obujma proizvodnje, uzimajući u obzir nužnost snažnije prisutnosti na tržištu.
Prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, u razgovoru za Večernji list otkriva detalje prvog festivala maslinovih ulja pod nazivom "HerzOliveFest – Zlatne kapi Hercegovine" koji će se održati ovog petka i subote (21. i 22. kolovoza) u restoranu Romanca na Bišću polju pored Mostara.
Večernji list: Što vas je potaknulo na organiziranje festivala posvećenog poljoprivrednom proizvodu prepoznatljivom na mediteranskoj karti te u kojoj se mjeri BiH do sada uspjela pozicionirati među europske i svjetske velikane?
Prof. dr. sc. Marko Ivanković: Ovaj festival je logičan nastavak prethodnih aktivnosti Hercegovačke udruge maslinara i uljara i Federalnog agromediteranskog zavoda u zajedništvu s ostalim sudionicima te postignuća tijekom nekoliko posljednjih godina.
Udruga je u tom razdoblju postigla dva značajna uspjeha, a treći je u pripremi.
Godine 2024. završen je projekt EU4Agri, gdje smo dobili zaštitu oznake izvornosti proizvoda - ekstradjevičansko maslinovo ulje Hercegovine. Iste godine registrirali smo brend Zlatne kapi Hercegovine pri Institutu za intelektualno vlasništvo. Od 2018. Federalni agromediteranski zavod provodi kroz svoju radionicu Dani maslina i maslinovih ulja, koja traje već 15 godina, laboratorijske analize.
Radimo prema onom što je zakon kazao, ali i prema uredbi Europske komisije iz 2012., gdje se ispituju ljekovita svojstva maslinovih ulja.
U 2018., 2019. i 2020. godini dobili smo rezultate u kojima se vidjelo da imamo takav polifenolni profil koji zadovoljava uredbu EU-a iz 2012. godine, a ona kaže da, kada imate više od 250 miligrama polifenola u 20 grama ulja, možete napisati da je to ljekovito.
Onda smo, naravno, krenuli u smjeru zaštite oznake podrijetla, koju smo dobili u Agenciji za sigurnost hrane, iste godine brendirali Zlatne kapi Hercegovine te iste godine BiH postaje članica Međunarodnog vijeća za maslinova ulja u Madridu. Godine 2025. s Agencijom prijavljujemo zaštitu oznake proizvoda u Bruxellesu, na razini EU-a. Prije dva mjeseca imali smo neke ispravke pa smo preko Agencije vratili materijal u Bruxelles te se nadamo da će to biti drugi proizvod iz BiH koji je zaštićen na razini EU-a (prvi je livanjski sir). HerzOliveFest je logičan nastavak onoga što radimo u smjeru daljnjeg razvoja maslinarstva u Hercegovini.
Večernji list: Pitanje razvoja maslinarstva, osim već dokazane kvalitete, treba promatrati i kroz kontinuiran rast površine i broja zasađenih stabala. Gdje danas stojimo?
Prof. dr. sc. Marko Ivanković: Kada su u pitanju brojke, prošle smo godine prijavili, prema ediciji Flos Olei koja skuplja podatke u Rimu iz svih maslinarskih zemalja, 643 hektara ili oko 157 tisuća stabala.
Naravno, nisu sva rodna, mi intenzivno sadimo. Prošle godine, odnosno pretprošlu zimu, posadili smo 35 tisuća stabala. Za ovu godinu trebamo poslati ažurirane podatke i upravo ih prikupljamo. Podatke dobivamo iz jedinog registriranog rasadnika koji nadzire Federalni agromediteranski zavod, a to je Dominant Čapljina.
Naravno, ima tu i onih proizvođača koji uzimaju sadnice od neregistriranih proizvođača i imamo uvoz, odnosno trgovačku mrežu. Iskreno se nadam da smo prešli 700 hektara, a cilj nam je do 2030. tisuću hektara. To je interni cilj Udruge uljara i maslinara, pri čemu podsjećam kako stalno zagovaram i razgovaram s odgovornima na razini dviju županija (HNŽ i ZHŽ), plus Trebinje, da se napravi operativni program gdje bi se točno definiralo tko što treba raditi na razinama vlasti, uz novčane podrške koje dolaze s razine entiteta, odnosno viših razina.
Potrebno je strateški unaprijediti ovu granu. Interes postoji, a posebno nas veseli da su sve naše količine maslinova ulja prodane.
Večernji list: Dobre vijesti stižu i s međunarodne razine, a vezane su uz kvalitetu naših ulja. O čemu se zapravo radi?
Prof. dr. sc. Marko Ivanković: Maslinova ulja iz Hercegovine zaista su prepoznata na svjetskoj razini te je na najprestižnijem natjecanju u New Yorku, koji neformalno zovem svjetsko prvenstvo, iako organizatori ne vole tu sintagmu, BiH po relativnom uspjehu na drugom mjestu na svijetu.
Mi se ne možemo mjeriti s velesilama poput Hrvatske, Francuske, Italije i Španjolske, gdje su milijuni stabala, ali relativni uspjeh znači koliko ste poslali uzoraka i koliko ste medalja dobili. BiH je od 19 poslanih uzoraka dobila 16 medalja, odnosno 15 zlatnih i jednu srebrnu medalju, što nas svrstava na drugo mjesto u svijetu po relativnom uspjehu (15/19 = 84,31% uspješnosti).
Ispred nas je samo Republika Hrvatske. Posebno podsjećam na potporu gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, koji je prepoznao značaj ovog natjecanja. Ljubuški je dobio pet zlata i jedno srebro. Još jedan argument u smjeru zaključka o prepoznavanju kvalitete promatramo i kroz prizmu zemalja istočnog Jadrana (Crna Gora, BiH, Hrvatska i Slovenija). Prošle nas je godine pozvao New York Olive Oil Competition na simpozij te je upravo bila tema otkud tolika kvaliteta maslinovih ulja u zemljama istočnog Jadrana. Imali smo priliku kušati ulja sa zlatnim medaljama i tek sada shvaćamo koliku zapravo kvalitetu imamo.
Večernji list: Kakvi su potencijali daljnjeg razvoja maslinarstva?
Prof. dr. sc. Marko Ivanković: Maslinarstvo treba podržati sa svih razina vlasti, naravno, uz institucije poput Federalnog agromediteranskog zavoda, dvaju fakulteta, zavoda za poljoprivredu ZHŽ-a i HNŽ-a. Imamo dovoljno stručnih ljudi te moramo podržati zainteresirane. Naravno, treba izdržati dok dođe rod jer se obično kaže da se maslina sadi za unuke. Uglavnom, ovo je zadovoljavajuća priča uz vrhunsku kvalitetu na svjetskoj razini te ne vidim razloga da ne podržimo priču sa svih razina vlasti. Najbolje bi bilo napraviti operativne programe, jer tu je samo deset općina/gradova: Grude, Ljubuški, Široki Brijeg, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac, Ravno, Neum i Trebinje, s ciljem daljnjeg unaprjeđenja.
Već sada imamo deset uljara, što je iznimno bitno jer je važno da masline budu prerađene u ulje što prije. Naši proizvođači to rade uredno i zato i imamo vrhunsku kvalitetu. U kontekstu tržišta, moramo još odigrati utakmicu na domaćem terenu; to je proizvodnja od 500 tisuća litara, dok je potrošnja po stanovniku nešto malo iznad pola litre, ali broj lagano raste.
Zaštitili i jedinstveni žig
HUUM (Hercegovačka udruga uljara i maslinara) ima više od 100 članova. Osnovani 31. 5. 2021. godine, do danas su uspjeli dobiti zaštitu oznake podrijetla (ZOP ili PDO - Protected Designation of Origin) pri Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Također, dobili su i zaštitili jamstveni žig – brend Zlatne kapi Hercegovine pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Ove godine postigli su zapažen uspjeh na neformalnom svjetskom natjecanju u ocjenjivanju maslinovih ulja – New Olive Oil Competition. Naime, od 19 poslanih uzoraka dobili su 15 zlatnih i jednu srebrnu medalju, što ih svrstava na drugo mjesto u svijetu po relativnom uspjehu (15/19 = 84,31% uspješnosti). Logičan je nastavak da ove godine organiziraju I. Festival maslinovih ulja pod nazivom "HerzOliveFest – Zlatne kapi Hercegovine" u restoranu Romanca (Bišće polje b. b.) u petak, 21., i subotu, 22. 8. 2026. godine.