Voćarstvo, kao i ostale poljoprivredne proizvodnje na otvorenom, ove godine prate izrazito nepovoljni vremenski uvjeti. Proljeće je bilo dosta zahtjevno, s velikom količinom kišnih oborina, uslijedila je suša, što je zahtijevalo navodnjavanje, a pojavila se i bolest. Unatoč problemima, voćari ne posustaju. Zahvaljujući uloženim naporima i nužnim mjerama, posavski voćari uspjeli su sačuvati zdrav plod, a prinosi su zadovoljavajući. U tijeku je berba ranih sorti jabuka i krušaka.
Prvo se educirali
Đurina Marković Pejić i njezin suprug Marko u voćarstvu su osam godina, a u ovaj posao krenuli su nakon završenog fakulteta jer nisu imali posla u struci. Odlučili su se za visoko intenzivan nasad jabuka, a na više od 1800 stabala uzgajaju tri sorte. Kako nisu imali iskustva u voćarstvu, najprije su prošli potrebnu edukaciju, prenosi federalna.ba. - U sklopu projekta Iuvenes Fructus bila je edukacija o voćarstvu, konkretno smo radili u voćnjaku jabuke u Kornici. Tu se i rodila ta ljubav. Ostvarili smo startup poticaj u iznosu od 10.000 KM koji nam je bio jako dobra odskočna daska da uđemo u ove vode - priča Đurina.
Marko u voćnjaku od 4,5 hektara uzgaja pet sorti jabuka na više od 13.000 stabala, a kako bi uskladištio urod, gradi i komoru za voće. - Ova je godina dosta teško krenula, bilo je puno problema kod oprašivanja, bilo je dosta partenokarpije. Međutim, uspio sam izvući kvalitetan rod, 100 posto zdrav. Zadovoljni smo i količinom roda - ističe Marko. Uz jabuke, počela je i berba krušaka. Joso Živković iz Matića na više od 10 hektara ima oko 1000 stabala krušaka, 8000 jabuka i više od 10.000 šljiva. - Prinosi su relativni, sa sorte na sortu. Šljiva nam je ove godine ostala zahvaljujući vremenskim uvjetima kakvih nije bilo na drugim mjestima. Kod nas je donekle dobro. Kruške su također dobre, mogli su biti i bolji prinosi - govori Joso.
Poticaji su dobri kod podizanja nasada i za mehanizaciju, ističu voćari, ali ne i za proizvodnju. Smatraju da bi poticaji, s obzirom na inflaciju i troškove za zaštitu i prihranu, trebali biti mnogo veći. - Apelirala bih višim razinama vlasti što se tiče voćarstva, da se potakne sama proizvodnja, ali i da se potakne proizvodnja s obzirom na ulog po jedinici površine. Dakle, u voćnjaku jabuke, koji je na pola hektara, cijena naše proizvodnje je oko 5000 KM godišnje, ne možemo reći da je jednaka cijena i u proizvodnji šljive - navodi Đurina, prenosi federalna.ba.
Problemi s uvozom
- Već godinama stagniraju, isti su, ne znamo kako će biti na federalnoj razini, hoće li doći do njihova rasta. Očekujemo da do toga dođe, zato što sve drugo ide gore, a sama inflacija divlja - poručuje Joso. - Uvijek bi mogli biti bolji, nisu loši, međutim, tu imamo problema s uvozom svake godine - ističe Marko. Voćari, srećom, nemaju problema s plasmanom, a najviše se okreću lokalnim otkupljivačima, što podupire i Vlada Posavske županije kroz poticaje po kilogramu prodanog voća na ovome području.
Potencijal za voćarstvo vide u vrijednim ljudima i plodnoj posavskoj zemlji i snažnijoj potpori institucija, prenosi federalna.ba. - Samo da se više potakne, da što više mladih uđe u tu priču, vjerujem da bismo mogli napraviti jako puno - zaključuje Đurina Marković Pejić.