Istraživanje sa Sveučilišta Kalifornija u Riversideu, objavljeno 24. siječnja u časopisu Nature Communications, otkriva nove detalje o parazitu Toxoplasma gondii, uzročniku toksoplazmoze.
Kako se ljudi zaraze toksoplazmozom?
Do infekcije najčešće dolazi konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa ili dodirom s kontaminiranim tlom i izmetom mačaka.
Većina zaraženih osoba nema nikakve simptome, no parazit jednom kada uđe u tijelo – u njemu može ostati cijeli život, piše Dnevnik.hr.
Parazit koji se skriva u mozgu i mišićima
Toxoplasma gondii se štiti stvaranjem sitnih cista, najčešće u mozgu i mišićima. U svakoj cisti mogu se nalaziti stotine uspavanih parazita koji godinama miruju.
Kod osoba s oslabljenim imunitetom ti se paraziti mogu ponovno aktivirati i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput oštećenja mozga ili vida. Infekcija tijekom trudnoće posebno je opasna jer može ugroziti razvoj fetusa.
Ciste nisu “tiho sklonište”, već aktivni centar
Znanstvenici su desetljećima smatrali da se u svakoj cisti nalazi samo jedna neaktivna vrsta parazita. Međutim, zahvaljujući naprednoj analizi pojedinačnih stanica, istraživači su otkrili da svaka cista sadrži više različitih tipova parazita – i da svaki ima svoju ulogu.
oditeljica istraživanja prof. Emma Wilson ističe:
"Otkrili smo da cista nije samo mirno skrovište, već aktivno središte s različitim vrstama parazita zaduženima za preživljavanje, širenje i ponovnu aktivaciju."
Zašto lijekovi ne djeluju?
Ciste nastaju postupno, pod pritiskom imunološkog sustava. Imaju čvrstu vanjsku ovojnicu i ispunjene su spororastućim oblicima parazita koji se nazivaju bradizoiti. Ciste se najčešće nalaze u neuronima, ali i u srčanom i skeletnom mišićju, što objašnjava zašto se ljudi mogu zaraziti konzumacijom mesa.
Jednom kada se formiraju, ciste postaju otporne na sve postojeće terapije i ostaju u tijelu trajno. Trenutačni lijekovi mogu suzbiti brzorastući oblik parazita, ali ne mogu uništiti ciste.
Ponovna aktivacija može biti vrlo opasna
Kada se ciste “probude”, spori paraziti prelaze u brzorastući oblik – tahizoite – koji se mogu širiti tijelom i uzrokovati teška stanja poput toksoplazmatskog encefalitisa ili gubitka vida zbog oštećenja mrežnice.
Istraživački tim je u pokusu na miševima, koji vjerno oponaša prirodnu infekciju, otkrio da se u svakoj cisti nalazi najmanje pet različitih podtipova bradizoita.
Novi smjer u liječenju toksoplazmoze
Životni ciklus toksoplazme dugo se promatrao prejednostavno, kao prijelaz između dva stadija, objašnjava dr. Wilson. Ovi rezultati pokazuju da je stvarnost puno složenija.
Identificiranjem različitih tipova parazita unutar cista, znanstvenici su dobili jasniju sliku o tome koji su najodgovorniji za ponovnu aktivaciju i oštećenja. To bi moglo objasniti zašto dosadašnji pokušaji razvoja lijekova nisu bili uspješni, ali i otvoriti vrata preciznijim terapijama.
Poseban rizik u trudnoći
Toksoplazmoza je već dugo povezana s komplikacijama u trudnoći, osobito ako se osoba prvi put zarazi tijekom tog razdoblja. Kongenitalna infekcija i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Fokus budućih terapija
Dr. Wilson zaključuje da ovo istraživanje mijenja način na koji gledamo na toksoplazmatsku cistu:
"Ona je zapravo središnja kontrolna točka životnog ciklusa parazita. Ako želimo učinkovito liječiti toksoplazmozu, upravo je cista mjesto na koje se moramo usmjeriti."