U problematiku nasilja nad ženama u HBŽ-u, uz nevladin sektor i strukture vlasti, uključile su se i vjerske zajednice, a jedna od tema projekta “Ipak se kreće” u organizaciji udruge žena “LI-Woman” iz Livna bila je i “Nasilje i vjernici - odgovornost vjerskih zajednica”. Predavači u Glamoču bili su vlč. Boris Ljevak, imam Muhamed Dragolovčanin i pravoslavni svećenik Duško Šobić, a u Livnu nam već dobro znane dobitnice niza priznanja za međureligijsku suradnju - muallima Šejla Mujić Kevrić, prof. islamske teologije, i Blanka Jeličić, sestra milosrdnica. Uz Glamoč i Livno, ciljne općine bile su još Tomislavgrad i Bosansko Grahovo.
Na oba događaja predavači su iznijeli stav religija prema tom problemu, a on je da je nasilje nad ženama nedopustivo i da je nasilje grijeh. Suglasni su i da je odgoj najbolja prevencija za suzbijanje nasilja. Mehanizmi za prevenciju i suzbijanje nasilja na razini općina/županije i primjena zakona i protokola bile su teme drugih dvaju okruglih stolova, a voditelji/predavači Vesna Ivković i Mario Ivković, stručni djelatnici nadležnih ministarstava.
Bila je to prigoda da se sudionici iz četiriju ranije spomenutih općina upoznaju s proračunima lokalnih samouprava, izvorima sredstava pomoći žrtvama nasilja, kao i mehanizmima za prevenciju i suzbijanje nasilja propisanim u novom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji FBiH te pojavnosti nasilja u HBŽ-u. Uz spoznaje o postojećim mehanizmima zaštite, dobili su i informacije o broju stambenih jedinica za smještaj žrtava nasilja. Tako se moglo čuti da u šest lokalnih samouprava, koliko ih u HBŽ-u ima, postoje samo tri stambene jedinice koje nisu osposobljene za smještaj. Svim nedostacima unatoč, pozitivno je to da se žrtvama pristupa s većim senzibilitetom nego prije. Također u odnosu na vrijeme od prije 15-ak godina zamjetan je napredak i u poduzimanju mjera na prevenciji i suzbijanju obiteljskog i nasilja nad ženama, boljoj uvezanosti institucija i multisektorskom pristupu tom problemu, piše portal Večernjeg lista BiH.
I statistički podaci iz MUP-a HBŽ-a pokazuju kako je broj prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja u stalnom porastu te da je, unatoč sankcioniranju i izricanju zaštitnih mjera, svake godine među počiniteljima prisutan i određen broj recidivista (ponavljača). Tako su u 2023. među počiniteljima 31 prijavljenog slučaja obiteljskog nasilja bila tri recidivista, u 2024. su među 38 počinitelja također bila tri ponavljača, a u devet mjeseci 2025. već je bilo pet recidivista u 31 prijavljenom slučaju.