Dramatični podaci

Loša ekonomija i položaj Hrvate vode prema nestanku

Loša ekonomija i položaj Hrvate vode prema nestanku
13.08.2015.
u 07:18
Prepolovljeni u odnosu na vrijeme prije rata, manje ih nego prije 100 godina
Pogledaj originalni članak

Posljednjih mjeseci dramatično se povećava broj ljudi koji odlaze iz Bosne i Hercegovine, a napose Hrvata koji su zahvaljujući hrvatskim osobnim i putnim ispravama dobili 'privilegij' brže napustiti domovinu i sreću potražiti drugdje. Taj trend rezultat je brojnih okolnosti. I najbolje ih je sažeo u svijet realnosti vojni biskup msgr. dr. Tomo Vukšić koji se godinama bavi demografski kretanjem Hrvata katolika, a posebice intenzivno nakon rata u vremenu od 1996. do danas. Po njegovim riječima, uzroci demografskog pada nalaze se u sinergiji nekoliko uzoraka, a prije svega najveći razlog dramatičnog opadanja broja Hrvata leži u ratnim stradanjima.

Banja Luka i Sarajevo

Tamo gdje se Hrvatsko vijeće obrane nije uspjelo održati, dogodio se najveći pad broja Hrvata. Također, i političko uređenje koje ne omogućava Hrvatima da samostalno upravljaju svojim sredinama djelomično je utjecalo i na ovakve porazne podatke. Potvrđuju to posebice podaci koje Katolička crkva predstavi svake godine i ujedno su u najvećoj mjeri pokazatelj ratnih stradanja Hrvata. To je rezultiralo time da prvi put u povijesti Katoličke crkve mostarsko-duvanjska biskupija sa 67 župa, prema popisu iz 2014. godine, ima nešto veći broj vjernika nego vrhbosanska nadbiskupija sa 153 župe. Ova nadbiskupija poslije rata bilježi najveći broj odlazaka ljudi. Na kraju prošle godine tamo je bilo 182.843 vjernika, a samo godinu dana ranije 190.003. Od 2002. do ove godine nestalo je čak 27.000 Hrvata s područja ove nadbiskupije koja je pretrpjela jedno od najvećih stradanja u posljednjem ratu. No, najveće stradanje, pravi pogrom dogodio se Hrvatima katolicima na području banjolučke biskupije. Iz ove biskupije nestalo je čak 97 posto Hrvata katolika što je nedavno biskup Franjo Komarica nazvao genocidom. Najprije se to odnosi na područje Banje Luke i plodne Bosanske Posavine u kojoj su obnovljene kuće srušene za vrijeme rata, ali nije, pak, obnovljen život.

Silazna putanja

U posljednjem ratu je nestala polovina Hrvata, a nakon njega se dogodio blagi oporavak, da bi od 2003. godine taj trend krenuo dramatično silaznom putanjom. 
Na kraju 2014. u BiH je bilo 420.294 Hrvata, što je manje za oko 2000 ljudi u odnosu na razdoblje prije ravno 100 godina. Neposredno prije II. svjetskog rata populacija Hrvata katolika je bila više od današnje za 240.000, a u odnosu na vrijeme prije posljednjeg rata s početka devedesetih godina, taj je broj manji za oko 400.000, što Hrvate svrstava u najveće žrtve.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.