Što je, zapravo, s tim kolesterolom i koliko doista utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti te hoće li tu pomoći statini ili će samo napraviti više štete nego koristi?
Kolesterol, statini i prevencija srčanih bolesti spadaju u najspornije teme suvremene medicine i teško da će se konačni odgovor na ova komplicirana pitanja moći naći na Youtube-u.
Osim ako je je Youtuber doktorirao fiziologiju, anatomiju i genetiku na Oxfordu, a medicinu završio na Harvardu. A upravo je to slučaj s dr. Nickom Norwitzem, koji sebe opisuje kao ‘metaboličkog influencera‘, piše Telegraph, prenosi Jutarnji.
Oni koji ga prate - a takvih je skoro milijun - znaju i da je dr. Norwitz sklon ekstremnim prehrambenim izazovima pa je tako jednom pojeo 720 jaja i 1.000 sardina za 30 dana i uz sve to pretrčao maraton za 2 sata i 45 minuta.
No njegov interes za kolesterol nije potekao iz čiste želje da se svidi Youtube publici, već je to nešto osobno. Naime, s 21 godinom dijagnosticiran mu je ulcerozni kolitis, a kasnije i izrazito povišen kolesterol. Upravo ga je, tvrdi, potraga za rješenjem tih problema dovela do ketogene prehrane.
On smatra da su današnja uvjerenja o kolesterolu zastarjela.
‘Ova uvjerenja opstaju jer je kardiovaskularna bolest i dalje vodeći uzrok smrtnosti, unatoč ogromnim financijskim i intelektualnim resursima‘, kaže i dodaje da su se mnogi kardiolozi previše usredotočili na LDL kolesterol i ApoB kao ključne uzroke bolesti.
‘To često završi da ‘ne vidimo šumu od stabala‘‘, kaže dr. Norwitz.
Mladi je liječnik dio sve veće skupine stručnjaka koji tvrde da odnos između kolesterola i srčanih bolesti nije tako jednostavan kako ga klasična medicina često prikazuje, te da se statini u nekim slučajevima previše propisuju. ‘Ne kažem da ti biomarkeri ne igraju ulogu - igraju. Ali su previše naglašeni u odnosu na druge važne čimbenike‘, kaže doktor Nick.
Dodaje i da klinička medicina često kasni za znanošću po ‘deset i više godina‘ te da tek sada počinjemo shvaćati kako statini djeluju u tijelu, uključujući njihove učinke na različite metaboličke putove.
LDL kolesterol nije uvijek ‘loš‘
Jedna od njegovih glavnih tvrdnji je da se LDL kolesterol previše pojednostavljeno prikazuje kao negativan. ‘Riječ je o iskrivljenoj slici. Visoki LDL nije uvijek loš. Ono što nas zapravo treba zabrinjavati je plak u arterijama, jer on sužava krvne žile i povećava rizik bolesti‘, kaže dr. Norwitz.
Navodi da postoje ljudi s niskim LDL-om koji razviju plak, kao i oni s izrazito visokim LDL-om koji ga nemaju. ‘Postoje osobe s LDL-om iznad 18 mmol/L koje godinama nemaju nikakav plak‘, kaže i dodaje da to dokazuje i njegov vlastiti slučaj: godinama je imao vrlo visok kolesterol, ali su mu snimke pokazale potpuno čiste arterije.
Smatra da uzroci povišenog kolesterola mogu biti vrlo različiti — genetika, metabolički poremećaji, pretilost ili nešto treće — i da se to često ne uzima dovoljno u obzir. Kritizira i znanstvenu zajednicu zbog selektivnog korištenja podataka kako bi se potvrdili unaprijed formirani stavovi.
Umjesto toga, dr. Norwitz ukazuje na meta-analize koje pokazuju zanimljive obrasce: kod osoba koje su mršave i metabolički zdrave, niskougljikohidratne dijete često dovode do porasta LDL-a, dok kod osoba s pretilošću i metaboličkim poremećajima LDL može pasti. ‘To je suprotno od uobičajenih očekivanja. I otvara važna pitanja o tome što to zapravo znači za rizik od srčanih bolesti‘, kaže.
Statini: korisni, ali ne za svakoga?
O statinima govori oprezno.
‘Ne kažem da ih nitko ne treba, ali ni da ih svi trebaju‘, kaže. Smatra da su važan alat, posebno kod ljudi koji su već imali srčani ili moždani udar, ali da se kod zdravijih osoba koristi ne procjenjuju uvijek precizno.
Prema njegovu mišljenju, ljudi s boljim metaboličkim profilom — niži trigliceridi, viši HDL, niži krvni tlak — često imaju minimalnu korist od statina, ali i dalje mogu biti izloženi nuspojavama poput povećanog rizika od dijabetesa, inzulinske rezistencije i gubitka mišićne mase.
Dr. Norwitz ide čak i korak dalje te sugerira da statini mogu utjecati na hormone koji reguliraju apetit, potencijalno povećavajući glad i težinu, suprotno od lijekova poput Wegovyja i Ozempica.
Njegovo iskustvo sa kolesterolom i statinima je i osobno. U ranim dvadesetima, nakon naglog skoka kolesterola, pokušao je s dva različita statina, no to nije dobro prošlo.
‘Uzrokovali su mi bolove u mišićima, povećali marker oštećenja mišića i pogoršali mi sposobnost vježbanja‘, kaže. Budući da su mu arterije bile čiste, odlučio ih je prestati uzimati.
Inzulinska rezistencija kao središnji problem
Umjesto kolesterola, Norwitz veći fokus stavlja na inzulinsku rezistenciju. Opisuje je kao ‘metabolički potpis da je tijelo u neravnoteži‘.
‘U tom stanju dolazi do promjena u signalizaciji između organa poput srca, mozga i jetre‘, kaže i dodaje da inzulinska rezistencija uključuje promjene poput niskog HDL-a i visokih triglicerida te da može postojati i bez dijabetesa tipa 2.
Dr. Norwitz se poziva na istraživanja, uključujući studije objavljene u medicinskom časopisu JAMA Cardiology, koja povezuju inzulinsku rezistenciju s većim kardiovaskularnim rizikom nego sam LDL kolesterol. Smatra da je ključ rješenja prehrana: manje rafiniranih ugljikohidrata, šećera i ultraprerađene hrane, te više zdravih masnoća.
Ketogena dijeta, objašnjava, temelji se na stanju ketoze - kada tijelo umjesto glukoze koristi masnoće i ketone kao izvor energije.
Njegova osobna priča s kolitisom bila je teška.
‘Imao sam jake, krvave proljeve i više od deset odlazaka na WC dnevno‘, kaže. Zbog bolesti je morao napustiti sport i društveni život, a u jednom trenutku težio je svega oko 46 kilograma.
Nakon različitih pokušaja prehrane, tvrdi da mu je upravo keto dijeta potpuno ublažila simptome. Danas njegova prehrana sadrži oko 79% masti, 18% proteina i vrlo malo ugljikohidrata (ispod 20 g dnevno), što je ekvivalent jednoj jabuci ili kriški kruha.
U prehrani koristi jaja, sardine, meso, iznutrice, masne mliječne proizvode i orašaste plodove. Naglašava da keto nije nužno mesna dijeta jer se mogu uključiti i riba, povrće, avokado i maslinovo ulje. Na kritike da keto dijete podižu kolesterol, odgovara da je odnos zasićenih masti i bolesti previše pojednostavljen.
‘Logika ‘zasićene masti = visok kolesterol = bolest‘ je kao da kažete da borovnice uzrokuju bolest jetre jer sadrže fruktozu‘, duhovito pojašnjava dr. Norwitz.
Na kraju poručuje da cilj nije odbaciti medicinu, nego preispitivati postojeće modele. ‘Cilj nije pokazivati prstom na liječnike, nego preuzeti kontrolu nad vlastitim zdravljem‘, kaže samoprozvani metabolički influencer dr. Nick Norwitz.