Dok javni dug Bosne i Hercegovine izaziva pozornost ekonomista i medija, kreditna zaduženost građana područje je koje izravno utječe na svakodnevni život stanovništva. Podaci iz posljednjih godina pokazuju postupan rast kreditnog zaduženja građana.
Dosegnuli povijesni maksimum
Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini u godinu dana porasli su za čak 1,58 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Kako se navodi, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju prosinca 2025. godine iznosili su 28,69 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 386,5 milijuna KM, odnosno 1,4 posto. Iz podataka je vidljivo da krediti stanovništvu čine više od polovine ukupnih kredita te iznose 14,45 milijardi KM. Krediti su postali način preživljavanja u Bosni i Hercegovini. Ukupna zaduženost stanovništva dosegnula je povijesni maksimum. Naime, ako se taj iznos podijeli sa službenim brojem stanovnika, dolazi se do prosječnog duga od oko 4650 KM po građaninu.
Međutim, uzimajući u obzir procjene da u zemlji realno živi manje ljudi nego što pokazuju statistike, stvarni prosjek prelazi 5000 KM po osobi – uključujući i novorođenčad. Na kraju prosinca ukupni krediti privatnim poduzećima iznosili su 11,51 milijardu KM, vladinim institucijama 1,54 milijarde KM, javnim poduzećima 770,7 milijuna KM, dok su krediti ostalim domaćim sektorima iznosili 403,7 milijuna KM. - Kreditni rast registriran je kod svih sektora: stanovništvo za 111,2 milijuna KM, odnosno 0,8 posto, privatna poduzeća za 51,4 milijuna KM ili 0,4 posto, vladine institucije za 175,6 milijuna KM ili 12,8 posto, nefinancijska javna poduzeća za 34,8 milijuna KM ili 4,7 posto te ostali domaći sektori za 13,6 milijuna KM ili 3,5 posto - navodi se u podacima Centralne banke BiH. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u prosincu 2025. godine iznosila je 11,1 posto, odnosno nominalno 2,86 milijardi KM.
- Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,58 milijardi KM ili 12,2 posto, kod privatnih poduzeća za 864,3 milijuna KM ili 8,1 posto, kod vladinih institucija za 256,3 milijuna KM ili 19,8 posto, kod nefinancijskih javnih poduzeća za 74 milijuna KM ili 10,6 posto te kod ostalih domaćih sektora za 95,3 milijuna KM ili 30,9 posto - stoji u podacima Centralne banke BiH.
Krediti za tekuću potrošnju
Statistika pokazuje da su građani 2014. godine bili zaduženi 7,43 milijarde maraka, a na kraju prošle godine 14,45 milijardi KM. Dakle, dvostruko više. Računica kaže da je prosječna zaduženost svakog stanovnika Bosne i Hercegovine s oko 2100 skočila na 4650 KM. I to pod pretpostavkom da je i 2014. i 2025. godine u BiH živjelo 3,5 milijuna maraka. Što je nerealno i za 2014., a još manje za prošlu godinu. U udrugama potrošača naglašavaju da skok iznosa nenamjenskih kredita potvrđuje da građani tekućim primanjima ne mogu sustići troškove života. - Nemaju puno izbora nego dizati kredite, i to ne samo u bankama, nego i u MKO, gdje uzimaju po nekoliko stotina maraka.
S druge strane, kad dignu kredit u banci, veoma često ne mogu navrijeme servisirati rate jer istodobno moraju i živjeti i uplaćivati rate. Onda dižu nove kredite, zatvaraju stare i tako ukrug, a njihova zaduženost iz godine u godinu samo raste - kažu. Dok stanovništvo drži više od polovine svih kredita u državi, gospodarstvo stagnira, a rast plaća ne prati rast cijena. Inflacija, rast troškova života i nesigurna ekonomska perspektiva doveli su do toga da je “krpanje od prvog do prvog” postalo svakodnevica za veliki broj građana. U takvoj realnosti kredit više nije stvar izbora – već mehanizam opstanka.
Ekonomistica Mirjana Orašanin upozorava da struktura zaduženja jasno govori o stanju u društvu. - Građani se sve više zadužuju da bi pokrili opće troškove i izvanredne okolnosti. Inflacija već godinama guta primanja, pa su krediti postali način da se premosti jaz između plaća i stvarnih troškova života - kazala je za BN Orašanin. Prema njezinim riječima, najčešće se podižu nenamjenski krediti za tekuću potrošnju, a ne za investicije ili rješavanje stambenog pitanja.