Intervju: Mirsad Vilić

Koordinacija između policijskih agencija BiH je u ad hoc situacijama

28.05.2018.
u 11:00
Pogledaj originalni članak

Kako je biti prvi čovjek ključne institucije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, taj odgovorni posao raditi drugi mandat za koji je nedavno izabran, kako se oduprijeti svim sigurnosnim izazovima i zaštititi državu i građane, što su prioriteti, problemi… razgovarali smo s Mirsadom Vilićem, ravnateljem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Nedavno ste izabrani za drugi mandat na čelo Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Što vam je sada prioritet u radu?

- Prioriteti su usmjereni k strateškim i operativnim ciljevima, a koji su usko vezani za institucionalnu izgradnju kapaciteta Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, unapređenje komunikacije, suradnje i koordinacije između policijskih tijela u BiH, standardizaciju rada policije kroz primjenu najboljih europskih i drugih međunarodnih praksi, kao i nastavak unaprjeđenja međunarodne operativne policijske suradnje. Tijekom prvog mandata, što iz vlastitih proračunskih sredstava što kroz donacije, brojni projekti su provedeni, a koji su rezultirali materijalno-tehničkim opremanjem Direkcije u svim segmentima, kao i stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem svih zaposlenih. Materijalno-tehničkim opremanjem nastojimo pratiti tehnološki napredak kroz odgovarajuća hardverska i softverska rješenja, računalnu opremu, specijaliziranu policijsku i drugu opremu, monitoring posredstvom videonadzora koji omogućuje detekciju i identifikaciju, komunikaciju kroz digitalni sustav radioveze koji posjeduje visoku razinu enkripcije, elektroničku razmjenu podataka iz evidencija policije i tužiteljstva, itd., a permanentnim stručnim usavršavanjem osposobiti zaposlene za obavljanje redovitih poslova i zadataka koji zahtijevaju visoku razinu stručnosti i znanja.

Radite na uspostavljaju novih vidova zaštite sigurnosti. Unapređuje se videosustav, o čemu je riječ?

- Konkretno, moji prioriteti vezani uz institucionalnu izgradnju kapaciteta su usmjereni na unaprjeđenje sigurnosti štićenih objekata, osoba koje borave u njima i oko njih, kao i sigurnost u cjelokupnom smislu kroz tehničku zaštitu. Sustav videonadzora bit će dodatno unaprijeđen funkcijom “face recognition”, na prvom mjestu Graničnoj policiji BiH, kako bi u Zračnoj luci u Sarajevu prilikom ulaska i izlaska identificirali osobe za kojima se traga, ali i drugim policijskim agencijama shodno njihovim nadležnostima i prioritetima, čime ćemo znatno unaprijediti postojeću razinu komunikacije, suradnje i koordinacije aktivnosti. Sustav za identifikaciju u jednoj sekundi vrši usporedbu lica s 3,2 milijuna fotografija u bazi. Jedna od ključnih nadležnosti Direkcije, na čijoj provedbi ću raditi, a za koju je potrebna i odgovarajuća politička podrška, jest prikupljanje, praćenje, analiziranje i korištenje podataka od značaja za sigurnost BiH, koja podrazumijeva razmjenu podataka među svim policijskim agencijama u BiH poštujući ustavno uređenje BiH i važeće zakone. Za provedbu ove aktivnosti, uz ostalo, potrebno je uspostaviti sustav za izvještavanje o događajima podržan GIS tehnologijom koji omogućava prikazivanje kriminaliteta u cjelini ili pojedinih njegovih vrsta u vremenu i prostoru, prikazivanje kriminalnih žarišta, kretanja kriminalnih trendova, prikazivanje i analiziranje serijskih kaznenih djela (na osnovi istih ili sličnih karakteristika). Na osnovi ovoga moguće je pretpostaviti razvoj kriminaliteta. Primjenom računa vjerojatnosti moguće je simulirati razne modele i pretpostavke buduće točke napada. Na osnovi analize mjesnih i vremenskih karakteristika izvršenih kaznenih djela procjenjuju se čimbenici rizika, planiraju preventivni programi i sudjelovanje građana u njima. Na osnovi ovih rezultata vrše se strategijske analize serija kaznenih djela, trendova, učestalosti (ritma) kaznenih djela (CrimepatternAnalysis), određuju se žarišne točke pojedinih vrsta kriminala i sl. Sve ove tehnike i načini rada policije su sastavni dio rada policija europskih zemalja, čemu težimo i mi u BiH.

Kako surađujete s međunarodnim policijskim agencijama, koliko je to važno za bh. sigurnost?

- Jedan od bitnih segmenata rada Direkcije je i međunarodna operativna policijska suradnja. Direkcija predstavlja jedinstvenu točku za razmjenu informacija između nadležnih tijela u BiH kada su u pitanju međunarodne istrage pri čemu osigurava, provodi i unapređuje suradnju domaćih policijskih, sudskih i drugih tijela sa srodnim tijelima zemalja svijeta kako na globalnoj tako i na regionalnoj razini, uvažavajući i primjenjujući najbolje prakse kroz suradnju s INTERPOL-om, EUROPOL-om, SELEC-om i kroz suradnju u okviru zemalja članica Konvencije o policijskoj suradnji u zemljama jugoistočne Europe. U tom pravcu, moj glavni zadatak u ovom mandatu bit će daljnje jačanje kapaciteta Direkcije kad je u pitanju njezina nadležnost vezano za međunarodnu operativnu policijsku suradnju, u prvom redu misleći na suradnju s EUROPOL-om i INTERPOL-om, te poboljšati i olakšati svim agencijama nužnu podršku kada je riječ o segmentu njihova sudjelovanja u međunarodnim istragama, pristupa alatima i bazama podataka, kao i sudjelovanja u operativnim akcijama koje se poduzimaju od zemalja članica INTERPOL-a i EUROPOL-a.

Jesu li i izmjene Zakona o policijskim službenicima među prioritetima?

- Kada su u pitanju ljudski resursi, prioritet mi predstavlja donošenje novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji u DKPT koji će učiniti operativnijim pojedine osnovne organizacijske jedinice. U skladu s tim, uslijedit će i dodatno opremanje i popuna Jedinice za intervencije koja predstavlja najoperativniji dio Direkcije, a koja je tu da odgovori na sve izazove u izvanrednim i kriznim situacijama u smislu mjera prvog zahvata do dolaska specijalnih jedinica u okolnostima kada pravila nalažu takvo postupanje. Moji prioriteti su usmjereni i k izmjenama ili donošenju novog Zakona o policijskim službenicima BiH, gdje je potrebno omogućiti prijelaz policijskih službenika iz svih policijskih agencija u policijske agencije na državnoj razini, uskladiti uvjete za umirovljenje s entitetskim zakonima i brojna druga rješenja koja treba unaprijediti. Uz navedene prioritete, postoje i drugi brojni, ali još jedan zaslužuje biti istaknut, a to je trajno rješenje smještaja Direkcije u vlastiti prostor za vrijeme mog mandata.

U kojoj mjeri u BiH uopće postoji koordinacija policijskih agencija?

- Teško je dati ocjenu koja bi odrazila stvarno stanje postojanja stupnja koordinacije između policijskih agencija u BiH. Koordinacija između policijskih agencija se odvija u ad hoc situacijama i ovisno o slučaju.

Razina koordinacije nije ista ni između svih agencija, na nju utječe niz okolnosti uvjetovanih ustavnim uređenjem BiH i brojnim zakonima koji daju nadležnost za 16 policijskih agencija u BiH, ali i proizvoljnim stavovima samih rukovoditelja koji se nalaze na čelu policijskih agencija. Za nisku razinu koordinacije odgovorne su sve agencije u BiH, jer je i samim Zakonom o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH propisano da su sva policijska tijela BiH, te odgovarajuća tijela u BiH, dužna surađivati s Direkcijom i na njezin zahtjev pružiti pomoć Direkciji u obavljanju poslova iz njezine nadležnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima, kao i Direkcija s drugim policijskim agencijama u BiH. Što u praksi i nije uvijek slučaj.

Što treba uraditi kako bi se suradnja i koordinacija poboljšale?

- Kako bi se koordinacija poboljšala, potrebno je dosljedno primijeniti postojeće zakone, na prvom mjestu Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH, ali je potrebno stvoriti i određene pretpostavke koje se tiču samog rada, u smislu standardizacije rada u svim policijskim agencijama u BiH, što ne podrazumijeva centralizaciju. Standardizacija na prvom mjestu podrazumijeva razvijanje sustava koji će omogućiti pravodobnu razmjenu podataka između agencija shodno njihovim nadležnostima, kompatibilan sustav komunikacije, suradnju na dnevnoj osnovi uz poštivanje postojećeg modela organizacije i nadležnosti i sl. Tako da bi sama koordinacija bila aktivnost koja dolazi sama po sebi u slučaju kad postupaju dvije i više policijskih agencija u izvršavanju jednog te istog zadatka.

Je li Direkcija kadrovski i tehnički dovoljno popunjena i opremljena?

- Uvažavajući cjelokupno stanje u državi, izazove s kojima se susrećemo, kao i poslove i zadatke koji su nam povjereni, mogu kazati da je razina opremljenosti Direkcije zadovoljavajuća. Ali, treba imati na umu da je tehničko opremanje kontinuiran proces i kako je stalno potrebno raditi na zanavljanju, ali i nabavljanju nove opreme koja treba pratiti suvremene svjetske trendove. Kadrovska popunjenost nije na odgovarajućoj razini, posebno u segmentu srednjeg rukovodnog kadra, zbog specifičnosti same organizacije i najvećeg dijela zaposlenih koji rade u Odjelu za osiguranje VIP osoba i objekata, zbog čega nismo u mogućnosti unapređenjima proizvesti policijske službenike čiji profil odgovara Jedinici za profesionalne standarde, Odjelu za koordinaciju i suradnju, Odjelu za međunarodnu operativnu policijsku suradnju, jer ovi sektori nemaju početne činove u kojima se stječe specifično iskustvo za tu vrstu posla. Poslovi i zadaci u Odjelu za osiguranje VIP osoba i objekata su druge prirode, zbog čega je potrebno stvoriti pretpostavke za preuzimanje policijskih službenika iz svih policijskih agencija u BiH, čiji profil će zadovoljavati zahtjeve i ovih radnih mjesta koja sam istaknuo.

Različite su ocjene o stanju sigurnosti i prijetnjama za sigurnost u BiH. Kakva je vaša ocjena?

- Potreba za sigurnošću je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a ona ne obuhvaća samo zaštitu od svestranih izvora i oblika ugrožavanja, nego i dostupnost sredstava za život svim subjektima u državi. Izvori i oblici ugrožavanja države, koji postoje neovisno o našoj volji i utjecaju, opredjeljuju i samu nužnost da se zemlja štiti, ali istodobno utječu i na sam način, sadržaje i oblike pripreme države za sigurnost. Iako je, na prvi pogled, laičkim poimanjem jasno što označava pojam sigurnosti, dubljom analizom i sagledavanjem svih aspekata ovog pojma, a što bi uključivalo i vrlo opsežan dijapazon sadržaja, elemenata, pojava i odnosa u društvenoj, prirodnoj i tehničkoj sferi imanentnih ovom pojmu, zaključuje se kako je sigurnost neke države daleko kompleksniji i heterogeniji problem, nego što se u prvi mah čini. Imajući u vidu sve specifičnosti bh. okruženja, izazove s kojima se susrećemo, stanje sigurnosti mogu ocijeniti zadovoljavajućim, a ono podrazumijeva: da dobro vladamo sigurnosnom situacijom na svim područjima djelovanja, da je zanemariv broj kaznenih djela i prekršaja s težim posljedicama, da je sigurnosna problematika na približno istoj razini ili u blagom opadanju u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, u kojem je stanje sigurnosti ocijenjeno kao zadovoljavajuće, da nema sigurnosnih pojava ugrožavanja koje bi mogle izazvati bitnije uznemirenje građana, da je građanima omogućeno nesmetano stvaranje materijalnih dobara, a većini građana zadovoljavajući osjećaj osobne i imovinske sigurnosti.

Osiguranje diplomatskih objekata i stranih dužnosnika u nadležnosti je Direkcije. Postoji li trenutačno potreba za pojačanim mjerama zaštite nekih diplomatskih objekata?

- Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH u svakodnevnom obavljanju svojih poslova i zadataka prikuplja informacije iz različitih izvora o svim pojavama i oblicima ugrožavanja te ako dođe do bilo kakvih informacija koje ukazuju na mogući izvor ugrožavanja, poduzima odgovarajuće mjere i radnje kao odgovor na moguću prijetnju. U ranijem razdoblju, uslijed različitih izvora ugrožavanja, a na bazi odgovarajućih procjena, potrebe za pojačanim mjerama zaštite pojedinih diplomatsko-konzularnih predstavništava u BiH su postojale. U ovom trenutku, a na bazi informacija kojima raspolažemo te na osnovi procjena koje radimo u kontinuitetu, nisu identificirani izvori ugrožavanja koji bi zahtijevali pojačane mjere prema bilo kojem diplomatsko-konzularnom predstavništvu u BiH.

Što za Direkciju znači nedavna uspostava i opremanje Operativnog centra?

- Opremanjem Operativnoga centra Direkcije ne samo da smo dobili najsuvremeniji već i najfunkcionalniji operativni centar u državi, pa i šire. Operativni centar predstavlja središnju točku Direkcije u kojem se prikupljaju sve sigurnosne informacije u državi, analiziraju, adekvatno obrađuju i sukladno sadržaju dalje upotrebljavaju i dijele. Iz Operativnog centra se 24/7 koordiniraju sve aktivnosti, prati stanje sigurnosti u državi i šire, ostvaruje kontinuirana suradnja s različitim subjektima, ostvaruje neprekidna komunikacija, monitoring posredstvom videonadzora i sl.

Posebnu ulogu Operativni centar ima u kriznim situacijama gdje smo za postupanje, ako do istih dođe, donijeli niz propisa koji razrađuju jasne procedure i uloge svih sudionika koji se hitno angažiraju. Operativni centar za Direkciju predstavlja ključnu točku koja će u predstojećem razdoblju biti nadograđena novim mogućnostima, kao što su “face recognition”, mapiranje kriminaliteta posredstvom GIS tehnologija i sl.•

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.