IZVJEŠće O RADU Tužiteljstva BiH

Kajganić: Pred Sudom BiH gotovo 300 optuženih za ratne zločine, fokus u 2026. na SKY i ANOM predmete

Foto
Kajganić: Pred Sudom BiH gotovo 300 optuženih za ratne zločine, fokus u 2026. na SKY i ANOM predmete
12.03.2026.
u 13:50
Pogledaj originalni članak

Glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić izjavio je na konferenciji za medije u Sarajevu da je Tužiteljstvo BiH u 2025. godini ostvarilo značajne rezultate u procesuiranju ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije, uz povećan broj optužnica i osuđujućih presuda. Najavio je da će prioritet rada u 2026. godini biti intenziviranje istraga u predmetima organiziranog kriminala, posebno onih zasnovanih na dokazima iz aplikacija SKY i ANOM.

Kajganić je predstavio ključne nalaze iz izvješća o radu Tužiteljstva BiH za 2025. godinu, koje je prošlog tjedna podnio Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine.

Govoreći o radu Posebnog odjela za ratne zločine, naveo je da se trenutno pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi 51 predmet protiv 234 optužene osobe, dok je pred Apelacijskim odjelom pet predmeta protiv 11 optuženih. Uz to, podignute su 43 optužnice protiv 50 nedostupnih osoba.

– Dakle, trenutno je pred Sudom BiH optuženo gotovo 300 osoba za ratne zločine. Kada uzmemo u obzir da je od formiranja Tužiteljstva i Suda Bosne i Hercegovine do sada presuđeno 585 osoba, to govori o rezultatima rada odjela u posljednjih nekoliko godina. Otprilike 245 osoba čeka suđenje ili je u procesu suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine – naveo je Kajganić.

Dodao je da je jedan od ključnih problema u tim predmetima činjenica da su optuženi i svjedoci uglavnom u poodmakloj životnoj dobi.

– Nismo zadovoljni dinamikom suđenja, ali to su objektivne okolnosti na koje mi ne možemo utjecati. U posljednjih nekoliko godina fokusirali smo kapacitete Odjela za ratne zločine na najsloženije predmete, zbog čega u jednom predmetu imamo i više od deset optuženih – rekao je glavni tužitelj Tužiteljstva BiH.

U 2025. godini podignuto je 11 optužnica protiv 25 osoba za ratne zločine, a sve su potvrđene. Kajganić je naveo da je riječ o jednoj optužnici za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, pet za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tri za zločine protiv čovječnosti i dvije za pomaganje u zločinima.

Istaknuo je da su rezultati vidljivi i kroz postotak osuđujućih presuda.

– U prvostupanjskim presudama u prošloj godini 80 posto presuda bilo je osuđujuće, a u drugostupanjskim, pravomoćnim presudama, 71 posto presuda je osuđujuće. To je značajan postotak imajući u vidu da sudimo za kaznena djela koja su se dogodila prije više od 30 godina i veoma je teško prikupiti dokaze – kazao je.

Trenutno se u Tužiteljstvu BiH vodi 162 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinitelja. Od toga je 76 predmeta protiv osoba dostupnih u BiH, dok se u 86 predmeta jedna ili više osumnjičenih osoba nalazi u inozemstvu, uglavnom u zemljama regije.

– Ključni problem u procesuiranju ovih predmeta je saradnja sa zemljama regije. Nastojimo je unaprijediti kroz bilateralnu komunikaciju i saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom, ali ona još ne ide onako kako bismo željeli – rekao je Kajganić.

Govoreći o borbi protiv organiziranog kriminala, podsjetio je da je Tužiteljstvo BiH u posljednjih nekoliko godina fokus stavilo na predmete u kojima su korišteni dokazi iz aplikacija SKY i ANOM.

– Podigli smo do sada 20 optužnica protiv 105 optuženih osoba u kojima su korišteni ovi dokazi. Optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija u BiH – Granične policije, SIPA-e, MUP-a Republike Srpske, MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije i Sarajevske županije, jedan bivši savjetnik ministra sigurnosti, jedan sudac i dva odvjetnika – rekao je Kajganić.

U 2025. godini podignuto je deset optužnica protiv 37 osoba u predmetima koji se odnose na ove aplikacije, a Tužiteljstvo je predložilo trajno oduzimanje imovinske koristi u iznosu od gotovo 29 milijuna KM, što je, kako je rekao, četiri puta više nego godinu ranije.

Posebno je istaknuo da je donesena i prva pravomoćna presuda u predmetu u kojem su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija.

– Sud je i u prvom i u drugom stupnju nesporno zaključio da se radi o zakonitim dokazima. To je bila presuda u predmetu Damjanović – naveo je.

Kajganić je izdvojio i predmet ubojstva načelnika Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića, navodeći da je taj slučaj u potpunosti rasvijetljen u saradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Srpske.

– Identificirali smo i naručitelje i izvršitelje i pomagače. Naručitelj je prvostupanjski osuđen na 29 godina zatvora, izvršitelj na 34 godine, a žalbeni postupak je u toku – rekao je.

Najavio je da će 2026. godina biti godina intenziviranja rada na predmetima vezanim uz SKY i ANOM aplikacije te da je izvršena preraspodjela tužitelja kako bi se pojačali kapaciteti u oblasti organiziranog kriminala.

U oblasti korupcije Tužiteljstvo BiH je u 2025. godini zaprimilo 197 prijava, ali samo pet izvješća o počinjenom kaznenom djelu od policijskih agencija, dok nijedan nije bio za visoku korupciju.

– Bez obzira na to, proaktivnim radom podigli smo 15 optužnica protiv 24 osobe, što je duplo više optužnica nego u 2024. godini – rekao je Kajganić.

Među najznačajnijim predmetima naveo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Osmana Mehmedagića, kao i predmet protiv službenice Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Jelene Majstorović.

Također je naveo da je u 2025. godini optuženo 20 osoba iz Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije Bosne i Hercegovine zbog koruptivnih aktivnosti na granici.

– U prvostupanjskim presudama u predmetima korupcije imali smo 77 posto osuđujućih presuda, a u drugostupanjskim 73 posto. Prije nekoliko godina taj postotak je bio oko 40 posto, tako da smo sada zadovoljniji tim rezultatima – naveo je Kajganić.

Istaknuo je i pravomoćnu osuđujuću presudu u predmetu protiv odvjetnice Vasvije Vidović.

U fokusu rada u 2026. godini, kako je naveo, bit će završetak istraga u predmetima protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića i bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića, koji je u bijegu.

Kajganić je govorio i o aktivnostima u oblasti borbe protiv terorizma, navodeći da je na prijedlog Tužiteljstva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na listu osoba pod pojačanim financijskim nadzorom stavilo 11 državljana BiH radi sprečavanja financiranja terorizma.

Dodao je da Tužiteljstvo ima oko 30 potjernica protiv državljana BiH koji su učestvovali u ratnim aktivnostima u Siriji, kao i oko 15 predmeta protiv osoba koje su se pridružile oružanim formacijama u ratu u Ukrajini.

Govoreći o međunarodnoj saradnji, naveo je da je Tužiteljstvo BiH u tri predmeta sarađivalo s Uredom europskog javnog tužitelja na osnovu sporazuma potpisanog 2023. godine s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi, te da BiH radi i na uspostavljanju operativne saradnje s Eurojustom.

Govoreći o odluci da tužiteljicu Elviru Stanojlović, koja je postupala po prijavi tužitelja Džermina Pašića protiv Kajganića, premjesti iz Odsjeka za korupciju u Odsjek za organizirani kriminal, glavni tužitelj je kazao da nikoga nije smijenio već izvršio preraspodjelu.

– To sam uradio kako bih popunio kapacitete Tužiteljstva BiH u one stvari koje su trenutno najznačajnije, a to je u ovoj godini organizirani kriminal. U predmetima u Odsjeku za korupciju, a sada ih je četvero, imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nikada nisam sumnjao u njihov integritet i ne mogu utjecati na to ko će dobiti koji predmet. Svi predmeti tih tužitelja su putem CMS-a raspoređeni drugim tužiteljima, a oni su zadužili nove predmete – rekao je Kajganić.

Dodao je da svatko tko smatra da je počinio disciplinsku ili bilo kakvu drugu odgovornost može poslati anonimnu ili javnu prijavu u ured disciplinskog tužitelja.

Kajganić je potvrdio da je tužitelj Džermin Pašić privremeno raspoređen u Odjel za ratne zločine. Razlog su, kako je naveo, predmeti u kojima se ime tužitelja Pašića pojavljuje u službenim zabilješkama, zbog čega je, prema njegovim riječima, bilo potrebno izbjeći svaku sumnju u pristrasnost.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.