Sve više ljudi prelazi na zdravu prehranu: trend ili stvarna potreba? U skorije vrijeme sve je izraženiji interes za zdravu prehranu, u razgovoru s nutricionisticom Jelenom Ćorić otkrivamo je li riječ o prevladavajućem trendu ili primarnoj ljudskoj potrebi.
Popularizacija trenda
Prema riječima nutricionistice, odgovor leži negdje između. "Iz svog iskustva mogu reći da je sve veći interes za zdravu prehranu definitivno kombinacija i trenda i stvarne potrebe", rekla je Ćorić za Večernji list. Prema iskustvima nutricionistice, društvene mreže i mediji znatno su popularizirali zdrav način života, što dovodi do veće osviještenosti ljudi o važnosti prehrane, ali i do toga da se o prehrani govori više nego ikad prije.
S druge strane, naglašava kako sve češći zdravstveni problemi, poput pretilosti, inzulinske rezistencije, hormonalnih disbalansa i probavnih tegoba potiču ljude da aktivno traže promjene u prehrani. Sve češće dolaze i osobe koje žele djelovati preventivno prije nego što dođe do ozbiljnijih zdravstvenih problema, što je jako pozitivan pomak. Popularnost zdrave prehrane snažno je povezana s utjecajem interneta i poznatih osoba. Fotografije savršeno aranžiranih obroka, savjeti influencera i brzi recepti doprinose stvaranju dojma da je zdrav način prehrane poželjan i moderan. Mnogi se odlučuju na promjene u prehrani zbog želje da prate trendove i poboljšaju svoj izgled. Internet i društvene mreže nude bezbroj savjeta, dijeta i "čudesnih rješenja", što mnogima otežava donošenje pravih odluka.
"Primjećujem da klijenti danas dolaze informiraniji nego prije, ali i često zbunjeni zbog velike količine kontradiktornih informacija kojima su svakodnevno izloženi", ističe ona. Budući da potiče važnost individualnog pristupa jer ne postoji univerzalna prehrana koja odgovara svima, ono što je zdravo za jednu osobu, ne mora nužno biti zdravo za drugu. Čimbenici poput genetike, životnog stila, zdravstvenog stanja i razine fizičke aktivnosti igraju ključnu ulogu u određivanju pravilne prehrane. Važno je uzeti u obzir i svakodnevne obveze, tempo života i realne mogućnosti pojedinca jer samo ono što je primjenjivo u praksi može postati dugoročna navika. "U tom smislu njezina uloga se sve više približava osnovnim životnim navikama, poput sna i tjelesne aktivnosti", naglašava Ćorić. Umjesto kratkoročnih dijeta i restrikcija, fokus bi trebao biti na stvaranju održivih navika koje se mogu dugoročno primjenjivati.
Stvaranje navika
Važno je naglasiti kako zdrava prehrana ne bi trebala biti stroga ni restriktivna, već dugoročno održiva i prilagođena svakodnevnom životu. Fokus bi trebao biti na stvaranju navika koje osoba može zadržati, a ne na kratkoročnim promjenama koje često ne daju trajne rezultate. Upravo ta održivost i fleksibilnost čine najveću razliku u dugoročnom uspjehu. Iako zdrava prehrana ima elemente trenda, njezina uloga danas ide puno dalje od toga - ona postaje nužan dio brige o zdravlju i kvaliteti života, s naglaskom na individualni pristup, edukaciju i stvaranje održivih navika koje dugoročno donose rezultate.