Drugog dana posjeta Bosni i Hercegovini europska povjerenica za proširenje Marta Kos najavila je izdvajanje 7 milijuna eura podrške za medije i organizacije civilnog društva, a sve u sklopu strateškog cilja osnaživanja sektora koji je ključan za osnaživanje demokracije, piše Večernji list BiH.
Važnost medija
Upozorila je pritom kako ušutkavanje organizacija civilnog društva i medija slabi društvo te otvara prostor autokraciji, podsjetivši kako ne samo u BiH već i u dijelovima Europske unije, pa i šire, postoje tendencije pritiska na kritičke glasove, što pak može dovesti do loših posljedica za demokratske procese. Otvarajući konferenciju “Kritički glasovi pod pritiskom”, povjerenica Kos uputila je na tematiku koja je više nego ikada u fokusu, a poglavito s obzirom na rastuće geopolitičke izazove. Također, tom je prilikom europska povjerenica uputila i snažne kritike na određena zakonska rješenja u BiH, a osobito u RS-u, za koje je utvrdila da sužavaju prostor za građansko djelovanje te podrivaju slobodu medija. Naglasak je tom prilikom stavila na problematiku ponovne kriminalizacije klevete, ali i zakonskog rješenja o stranim agentima, kazavši kako su oni već stvorili pritisak na novinare i nevladine organizacije. Poručivši kako takve mjere slabe društvo, povjerenica Kos navela je kako organizacije civilnog društva nisu strani agenti, već ljudi koji su u prvom redu domoljubi koji poduzimaju velike rizike kako bi unaprijedili svoju zemlju.
- Vaš rad nije prijetnja. Naprotiv, prijetnja je ograničavanje kritičkih glasova. To može dovesti do korupcije, netolerancije i lošeg upravljanja - poručila je Kos. Tom je prilikom potvrdila i predanost Europske unije u podršci neovisnim medijima, kao i u procesu borbe protiv dezinformacije, dodavši i kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila novi program za otpornost medija. Izgradnja medijske pismenosti i neovisnosti medija u cjelini strateško je opredjeljenje, a sve navedeno očekuje se i od budućih članica Unije, poručivši kako bez stvarne slobode izražavanja nema ni članstva u Europskoj uniji ni za jednu državu. Stoga je uputila i poruku BiH, kazavši kako Unija želi da država što prije donese zakonska rješenja koja će podržati neovisne novinare, aktiviste i nevladin sektor.
Financijska potpora Europske unije dolazi u vremenima velikih izazova na geopolitičkom planu koji prijete urušavanju započetih procesa, a nije nevažno za navesti i kako je u međuvremenu došlo i do snažnog dezinformacijskog rata koji dodatno potkopava demokratske sustave, unosi podjele u društvu te otvara prostor za djelovanje koje nije u duhu znanstvenih spoznaja.
Novi mediji mijenjaju način političkog komuniciranja između političkih aktera i građana, no i dalje je veliko pitanje dolazi li do istinske interakcije i dvosmjerne simetrične komunikacije ili se pak dosadašnji oblik komunikacije uglavnom preslikava u online svijet, ostavljajući tako neiskorištene brojne tehničke potencijale interneta. S druge strane, jedno od ključnih pitanja koje je danas u vrhu prioriteta istraživanja modernih teoretičara medija, komunikologa, sociologa, politologa, pa i filozofa je koji su potencijali interneta i novih oblika komunikacije na razvoj demokratskih procesa, a posebice u kontekstu razvoja mrežne demokracije, odnosno novih oblika participacije javnosti u procesu kreiranja, pa i provedbe političkih odluka koje imaju implikacije na određenu društvenu zajednicu. Naposljetku, pitanje je i kakav je potencijal za razvoj objektivnog, nepristranog, ali i istraživačkog, odnosno analitičkog novinarstva u novim medijima te u kojoj mjeri takve tendencije izazivaju promjene u kvaliteti ukupne novinarske profesije.
Europski put
Kos će i tijekom današnjeg dana imati aktivnosti u BiH, a osnovni razlog njezina dolaska je slanje jasne poruke o potpori Bruxellesa europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, zemlje koja se i dalje nalazi u velikoj političkoj krizi koja je u značajnoj mjeri zakočila provedbu preuzetih reformi te na neodređeno odgodila otvaranje pregovora, ali i dobivanje snažne financijske podrške kroz Plan rasta. Hrvatski politički predstavnici zapravo su jedini angažirani u procesu konstantnog pozivanja na povratak dijalogu i reformama, u duhu započetih procesa koji su prije nešto više od godinu dana donosili optimizam za sve građane BiH.