Prof. dr. sc. Šimun Novaković, zamjenik ravnatelja Arhiva BiH, s djelatnicima Sandrom Biletić i Sinišom Domazetom čini tročlani tim koji gotovo tri godine priprema izložbu pod nazivom “Tragovima našeg postojanja”. Izložba bi trebala biti otvorena na ljeto, najprije u Sarajevu, a potom će biti postavljena i u drugim krajevima BiH, gostovati u inozemstvu. Moći će se vidjeti svugdje gdje njezini autori dobiju poziv i priliku pokazati oko 150 panoa koji sadrže projekte i nacrte katoličkih sakralnih objekata u BiH, uključujući i arheološke lokalitete 20-ak starokršćanskih crkava od Srebrenice, preko Konjica, Turbeta, Žitomislića do Bihaća, kratku povijest biskupija i župa u BiH, ali i demografska kretanja, uključujući i broj katolika prije i poslije proteklog rata.
Projekt za budućnost
- Krenuli smo s podacima kojima raspolaže Arhiv BiH, a to su uglavnom nacrti i projekti katoličkih sakralnih objekata iz razdoblja Austro-Ugarske, iz turskog razdoblja nemamo projekata, da bi se projekt i naša vizija, kako je vrijeme odmicalo, značajno proširili. Koristili smo i crkvene arhive - Vrhbosanske nadbiskupije, Franjevačke provincije Bosne Srebrene, Hercegovačke franjevačke provincije, podatke iz župnih arhiva u BiH, ali i drugih arhiva, Republike Srpske, Arhiva u Travniku, Banjoj Luci, Mostaru. Jako korisne bile su nam i karte župa kartografa Nikole Badankovića - kaže prof. dr. sc. Šimun Novaković.
S prikupljenom građom tim Arhiva BiH kreirao je oko 150 panoa na kojim se, osim projekata i nacrta katoličkih sakralnih objekata u BiH, nalaze i podaci o nadbiskupijama, provincijama i župama, uključujući i broj vjernika 1991. te 2010. godine. - Uz nacrte župa, na panoima se nalazi i kratka povijest koja će nam dati sliku svake župe. Tu su i isključivo službeni podaci o stradanju župa i crkava, bilo da su zapaljene ili porušene u proteklom ratu. Izložba je najprije vizualna, a onima koji žele više podataka na većini panoa nalazi se i QR kod, čijim skeniranjem ulaze na službene stranice župa i biskupija, gdje mogu dobiti više podataka - objasnio nam je prof. dr. sc. Novaković. Budući da će izložba dati odgovore na brojna pitanja, uključujući i ona iz novije povijesti, a u pitanju je broj srušenih katoličkih sakralnih objekata u BiH, kao i demografske podatke o broju vjernika, ona sasvim sigurno nosi i brojne poruke. Neke od njih prenijeli su nam autori izložbe “Tragovima našeg postojanja”.
- Poruka je da smo mi oduvijek tu, da nismo došli - kaže Sandra Biletić, djelatnica Arhiva BiH, koja je radom i istraživanjem dala svoj doprinos izložbi. - Poruka je da su Hrvati stoljetni dionici ove zemlje na cijelom njezinu području, ne samo u jednoj općini, županiji ili entitetu već i na cjelokupnom području BiH. Mi smo dionici ove zemlje u svakom njezinu dijelu, od Drine do Une, od Broda do Neuma, ali i dionici starokršćanske hrvatske tradicije, što potvrđuju ostaci 20-ak starokršćanskih crkava. Katolički sakralni objekti koje su izgradili naši preci među brojnim su dokazima koji potvrđuju da je BiH i naša zemlja. Zanimljivo je da su gotovo svi katolički objekti porušeni u proteklom ratu obnovljeni do 2011. godine.
Nema odricanja ni zaborava
To nam pokazuje da je hrvatski narod žilav jer obnavljajući crkve i svoje domove, premda i ne živjeli u njima danas, pokazuju da se ne odriču ove zemlje, ni jednog njezina dijela - poruka je izložbe “Tragovima našeg postojanja” koju nam je prenio prof. dr. Šimun Novaković, jedan od njezinih autora. Financijsku podršku prvoj ovakvoj izložbi napravljenoj u BiH, koju je Večernji list prvi dobio priliku najaviti, dao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. •