Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je prošlog tjedna kako ne očekuje opstrukcije projekta Južne plinske interkonekcije, naglašavajući da su politički prijepori koji su godinama pratili ovaj projekt u velikoj mjeri prevladani te da se sada ulazi u fazu konkretnih institucionalnih i međunarodnih koraka.
Govoreći na konferenciji za novinare, Čović je istaknuo kako je ključni pomak napravljen na razini Federacije BiH, gdje je Vlada već usvojila izmjene zakona koje su dugo bile predmet političkih nesuglasica. Time je, kako je naveo, zatvoren prostor za ranije sporove koji su usporavali projekt i stvarali institucionalne blokade. “Ono što očekujemo jest da ovaj tjedan to potvrdi i Zastupnički dom, a i Dom naroda, i time bi taj zakon, odnosno prostor izmjene i dopune Zakona o plinskoj interkonekciji, bio okončan jer su dugo bili predmet nekih sporenja…”
Forum i američka deklaracija
Nakon potvrde u oba doma Parlamenta Federacije BiH, slijedi uključivanje državne razine vlasti. Vlada Federacije treba dostaviti prijedlog Vijeću ministara BiH, čime bi se otvorio put za usuglašavanje međudržavnog sporazuma s Republikom Hrvatskom. Čović je naglasio da je cilj da se taj sporazum potpiše do kraja travnja, čime bi projekt dobio i formalnu potvrdu na najvišoj razini. “Vlada Federacije treba uputiti dopis Vijeću ministara, dostaviti taj prijedlog koji je prošao na Vladi Federacije, jer konačan cilj je kraj travnja da se potpiše sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara o toj temi”, dodao je čelnik HDZ-a BiH.
Planirano je da se sporazum potpiše u Dubrovniku, na međunarodnom skupu koji će okupiti i predstavnike američke administracije, a koji je povezan s inicijativama regionalne energetske suradnje poput Summita triju mora. “Ideja je da se krajem tog mjeseca taj sporazum potpiše u Dubrovniku, kad će biti jedan veliki forum gdje će biti predstavnici američke administracije”, rekao je Čović.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa povezivanje plinskog sustava Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, čime bi se omogućila diversifikacija opskrbe plinom i smanjila ovisnost o postojećim pravcima, odnosno ovisnosti o ruskom plinu. U njegovu realizaciju uključena je i američka kompanija AAFS, koja bi trebala imati ključnu ulogu u investicijskom i infrastrukturnom dijelu projekta, a cijeli proces prati i interes međunarodnih partnera za energetsku sigurnost jugoistočne Europe. To podrazumijeva da bi AAFS stajao na čelu izgradnje i upravljanja plinovodom, kao i drugim investicijama poput izgradnje triju plinskih elektrana, piše portal Večernjeg lista BiH.
No, uz zakonodavne i međunarodne korake, Čović je posebno naglasio kako pitanje državne imovine ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja koje može utjecati na dinamiku realizacije ne samo ovog nego i brojnih drugih projekata. “Vezano za to povezujemo i državnu imovinu kao moguću prepreku da se realizira ovaj, ali puno drugih projekata”, rekao je Čović.
Upozorio je da pitanje državne imovine već sada predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama i realizaciji projekata od javnog interesa, osobito u energetskom sektoru. “Moja molba je bila kad smo razgovarali o Južnoj plinskoj interkonekcije i da taj posao radimo simultano u isto vrijeme, da pokušamo dogovoriti i problem državne imovine jer je evidentno. On je prepreka danas investicijama”, istaknuo je čelnik HDZ-a BiH. Naglasio je kako se ova dva pitanja moraju rješavati paralelno kako bi se izbjegla nova kašnjenja i omogućilo pokretanje investicija koje već dulje vrijeme stoje. Prema njegovim riječima, riječ je o problemu koji nadilazi pojedinačne projekte i ima širi utjecaj na gospodarski razvoj zemlje, uključujući niz infrastrukturnih zahvata koji čekaju na rješavanje pravnog statusa državne imovine.
Mir u BiH prioritet
U tom kontekstu najavio je i dodatne političke razgovore s partnerima na različitim razinama vlasti s ciljem postizanja zajedničkog rješenja. “Da vidimo možemo li naći zajednički interes, pa da i to ostavimo iza sebe, da ne bude više predmet sporenja.”
Na upit oko iznimno prijepornih odluka na natječaju oko novih izbornih tehnologija, Čović je bio suzdržan. Čović je odbacio optužbe o političkom utjecaju na izbor ponuđača te naglasio da postupci moraju biti provedeni transparentno i profesionalno. “Ako je natječaj javan i tender javan, onda treba uistinu to profesionalno do kraja odraditi”, rekao je Čović.
Istaknuo je i potrebu dodatne odgovornosti u odlučivanju, posebno kada su u pitanju financijski kriteriji i tehnički uvjeti. “Kako izabrati tvrtku koja je znatno skuplja? Ako niste imali prepreka tehničkih”, upitao se.
Dodao je kako očekuje da institucije koje nadziru takve procese osiguraju zakonitost i odgovornost u cijelom postupku. “Nek se taj proces završi, privede kraju. I ja sam uvjeren da će svi oni koji su zaduženi da prate ovakve stvari, to i uraditi”, naglasio je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je, govoreći o navijačkom nasilju, da je očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini prioritet te da će HDZ tome dati puni doprinos. Istaknuo je kako, unatoč izazovima i mogućim incidentima na sportskim susretima, svi akteri moraju djelovati odgovorno. Posebno je naglasio ulogu policije i pravosuđa koji moraju adekvatno reagirati, ali i važnost preventivnog djelovanja kako bi se spriječile nove napetosti i osigurala stabilnost.