O toj, kao i o temama od značaja za financijsku, ali i općenito gospodarsku poziciju Bosne i Hercegovine, za Večernji list govorio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i riznice Bosne i Hercegovine, otkrivši, uz ostalo, kako su na posljednjoj sjednici predstavnici iz RS-a glasovali protiv Globalnog fiskalnog okvira.
Osvrnuo se ovom prilikom i na još jednu temu koja se izravno tiče odnosa Federacije i Republike Srpske, upozorivši kako zbog nepoštenih koeficijenata Federacija u značajnoj mjeri prikuplja PDV od kojega se onda financira Republika Srpska.
Vecernji.ba: Postoje li naznake kako bi uskoro mogla biti sjednica Fiskalnog vijeća na kojoj bi se raspravljalo o Globalnom fiskalnom okviru za razdoblje od 2026. do 2028. godine, kao i proračunu institucija za 2026. godinu?
- Prema saznanjima, a kako sam objavio i na svom FB profilu, sjednica Fiskalnog vijeća je održana. Na toj sjednici predstavnici iz RS-a glasovali su protiv Globalnog fiskalnog okvira. Teško je razumjeti takvu vrstu manipulacije i poigravanja životima ljudi koji ovise o proračunu Bosne i Hercegovine. Situacija je poprilično neshvatljiva kada uzmete u obzir da je ministar financija Srđan Amidžić predlagač Globalnog fiskalnog okvira protiv kojeg je sam glasovao.
Antiustavne aktivnosti RS-a postale su, nažalost, svakodnevica, a zbog toga najviše ispaštaju svi građani Bosne i Hercegovine.
Vecernji.ba: Možete li se osvrnuti na ključne karakteristike proračuna institucija BiH za 2026. godinu u smislu sredstava za pojedine namjene?
- Proračun institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu još uvijek nije usvojen te u ovom trenutku ne postoji konačan dokument s preciznom raspodjelom sredstava po institucijama i pojedinačnim namjenama. Ono što je važno naglasiti je da kapitalni izdaci i razvojni projekti, po svojoj prirodi, u potpunosti ovise o pravodobnom usvajanju proračuna i fiskalnog okvira.
Kada je riječ o prihodovnoj strani proračuna, smatram da je nužno izvršiti korekciju i povećanje stavke prihoda od PDV-a.
Naime, ta je stavka već nekoliko godina praktički identična i iznosi oko 1.020,000.000 KM unatoč činjenici da ukupni prihodi od PDV-a na razini Bosne i Hercegovine kontinuirano rastu. Zbog tog rasta prihodovna strana proračuna institucija BiH mora realnije odražavati fiskalne kapacitete države, što podrazumijeva i značajno veći iznos prihoda od PDV-a u proračunu za 2026. godinu.
Također, u ovom proračunskom ciklusu, kao što sam to činio i ranije, zalagat ću se da institucije kulture, kao i BHRT, budu dio proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Svjestan sam da je za takav iskorak potrebna šira politička podrška, što se do sada pokazalo kao izazov. Ipak, ne planiram odustati od svojih stavova i uvjerenja jer smatram da su institucije kulture jedno od najvažnijih ogledala naših naroda, a BHRT jedina državna televizija čiji opstanak ne smije biti doveden u pitanje.
Vecernji.ba: Koliko kašnjenje u usvajanju proračuna opterećuje funkcioniranje institucija i realizaciju kapitalnih projekata?
- Kašnjenje u usvajanju proračuna institucija Bosne i Hercegovine ima izravne operativne posljedice.
Privremeno financiranje omogućava isplatu plaća i osnovnih obveza, ali istodobno ograničava planiranje i realizaciju novih aktivnosti, osobito kapitalnih projekata, višegodišnjih ugovora i modernizacijskih procesa. Dugotrajno privremeno financiranje povećava rizik zastoja u projektima i smanjuje učinkovitost institucija.
Također, privremeno financiranje onemogućava povećanje plaća zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine. Tu ne mislim na sebe, kao ni ostatak imenovanih i izabranih, nego na najveći sindikat u državi, oko 21.000 državnih službenika i namještenika.
Naime, usvojena je odluka o visini osnovice za obračun plaća u 2026. godini, ali njezina je primjena uvjetovana usvajanjem proračuna. Zbog neodgovorne politike političara iz RS-a svi ti ljudi neće moći primati povećanu plaću.
Postoji izmjena zakona koji se nalazi u Domu naroda i riješio bi taj problem isključivo za državne službenike i namještenike, ali taj zakon još nije usvojen.
Vecernji.ba: U kontekstu Fiskalnog vijeća, kakav je vaš komentar na potraživanja Federacije BiH u vezi s raspodjelom prihoda od neizravnih poreza?
- Pitanje raspodjele prihoda od neizravnih poreza mora se rješavati isključivo u skladu sa zakonom i transparentnim poravnanjima. Više puta sam to govorio, ali i ovaj put ću ponoviti da FBiH prikuplja PDV, a zbog nepoštenih koeficijenata financira se RS. Više od 70% ukupnih prihoda prikupi FBiH, dok u raspodjeli, tj. povratu ne dobije ni približno toliko. Ista je stvar s cestarinama.
Svaki otvoreni spor ili neriješeno potraživanje dodatno kompliciraju fiskalne odnose i otežavaju planiranje proračuna na svim razinama vlasti, uključujući i proračun institucija Bosne i Hercegovine. Stabilan i predvidiv sustav raspodjele prihoda preduvjet je za fiskalnu stabilnost države.
Vecernji.ba: Nedavno ste odbili poziciju ravnatelja Porezne uprave Federacije BiH. Kakvi su bili motivi prilikom donošenja odluke?
- Odluku sam donio vodeći se očuvanjem institucionalne stabilnosti i nesmetanog rada Ministarstva financija i riznice Bosne i Hercegovine.
Poznato je da sam uvijek potpisivao odluke od značaja za Bosnu i Hercegovinu, kao što su rješavanje pitanja Viaducta, doznačavanje sredstava FBiH od cestarina, potpisivanje odluka i naloga za osiguranje sredstava Središnjem izbornom povjerenstvu, bilo za nove tehnologije ili za financiranje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, prijevremenih i ponovljenih izbora u RS-u. Budući da sam naslućivao kako ćemo i ove godine biti uskraćeni za proračun zbog neodgovorne politike predstavnika iz RS-a, procijenio sam da je za državu važnije da ostanem na ovoj poziciji i u slučaju potrebe opet potpišem odluku o financiranju izbora te tako spasim čitav izborni proces. Odbio sam poziciju ravnatelja Porezne uprave FBiH na kojoj bih ostao iduće 4 godine bez razmišljanja jer sam ušao u politiku kao ostvaren čovjek, s jednim jedinim ciljem - ojačati institucije Bosne i Hercegovine bez obzira na cijenu koju eventualno plaćam u privatnom životu.
Vecernji.ba: Koliko politička nestabilnost utječe na financije, ekonomiju i konkurentnost BiH?
- Politička nestabilnost neizbježno se i izravno reflektira na fiskalne i ekonomske procese u Bosni i Hercegovini, uključujući pravodobno usvajanje proračuna institucija BiH i pratećih strateških dokumenata. Kašnjenja u donošenju ključnih fiskalnih odluka povećavaju neizvjesnost, otežavaju srednjoročno i dugoročno planiranje te negativno utječu na učinkovitost rada institucija.
Takvo stanje ima šire posljedice za ekonomski sustav jer se prolongiranjem proračunskih odluka usporava realizacija razvojnih i kapitalnih projekata, smanjuje predvidivost javnih financija i šalje negativna poruka domaćim i stranim investitorima. Investicijski ambijent postaje nestabilan, a konkurentnost gospodarstva slabi uslijed nedostatka jasnih fiskalnih okvira i dugoročne vizije. Dodatno, politička nestabilnost utječe i na ukupnu percepciju ekonomske sigurnosti zemlje, što se odražava na kreditni rejting, troškove zaduživanja i spremnost međunarodnih financijskih institucija i partnera na intenzivniju suradnju. U takvom okruženju ekonomski rast postaje sporiji i osjetljiviji na vanjske šokove, dok se teret neizvjesnosti u konačnici prenosi na građane i gospodarstvo. Zbog toga je politička stabilnost, uz dosljedno poštivanje zakonskih procedura i rokova, ključni preduvjet za održive javne financije, jačanje konkurentnosti i dugoročnu ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine.•