Unska pruga, koja je osamdesetih godina prošloga stoljeća bila označena kao glavna pruga prema europskim sporazumima, i dalje čeka obnovu. Načinjena je studija isplativosti koja je potvrdila opravdanost obnove i sve je stalo na dokumentaciji. Istodobno, susjedna Republika Hrvatska žurno modernizira željeznički promet i u predstojećim godinama uložit će milijarde eura u razvoj željezničkih koridora koji su gospodarska žila kucavica. Obnove Unske pruge nema bez njezina uvrštavanja na mrežu europskih prometnih koridora.
Studija opravdanosti
Da je Unska pruga ekonomski isplativa, potvrđuje to nedavno načinjena studija opravdanosti njezine obnove. Obnova bi koštala gotovo 900 milijuna eura, a donijela bi golemu ekonomsku korist.
Ključni razlog zbog kojeg se Bosna i Hercegovina za obnovu Unske pruge ne prijavljuje na europska sredstva činjenica je da još nije uvrštena na europsku TEN-T-mrežu.
Njezino uvrštavanje na popis Transeuropske prometne mreže ključni je preduvjet za njezinu potpunu obnovu i modernizaciju, jer bez toga nije moguće povlačiti bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Albin Muslić, zastupnik u Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kaže kako je sljedeći korak da resorno ministarstvo kandidira Unsku prugu prema Europskoj komisiji i da se uvrsti na TEN-T-mrežu, piše Večernji list BiH.
- Nakon toga se stvaraju preduvjeti da se revitalizacija Unske pruge financira iz europskih fondova. Sve drugo je nekakvo parcijalno rješenje, kratkoročno rješenje i nedovoljno održivo jer se rekonstrukcija Unske pruge ne može financirati iz općinskih, gradskih, županijskih, pa ni federalnoga proračuna ili proračuna institucija Bosne i Hercegovine, već nam je doista potrebna potpora Europske unije - kaže Muslić. Kako bi se uspješno provela kandidatura prema Europskoj komisiji, potrebno je riješiti nekoliko otvorenih pitanja. Potpisati međudržavni sporazum s Republikom Hrvatskom. Unska pruga na više mjesta presijeca državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Potrebno je korigirati postojeće sporazume i dobiti službenu suglasnost Republike Hrvatske za zajedničko održavanje i upravljanje prekograničnim željezničkim prometom.
- To se može riješiti da se odredi početna točka u BiH i završna točka u RH, a da ovaj prostor između bude prostor tranzita bez stajanja vlakova i onda je potpuno nebitno hoće li se vlak u određenom trenutku nalaziti u Hrvatskoj odnosno u Bosni i Hercegovini kad imamo početne i završne točke na graničnom prijelazu. Imamo takvih primjera u Europi, u kojoj se zračne luke nalaze na teritoriju jedne države, terminali na teritoriju druge države. To je operativno-tehničko pitanje - kaže Albin Muslić, zastupnik u Zastupničkome domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine - TEN-T-lista je tzv. transeuropska mreža, i to je nešto što ucrtava Europska komisija. To ne radimo mi. Da se nas pita, naravno da bi Unska pruga bila u toj mreži. Tako je Čapljina – Nikšić stavljena od Europske komisije, a mi se nismo žalili na to jer bolje je da u Bosni i Hercegovini imamo što više projekata koji leže na toj mreži, jer kad ste na toj mreži, lakše je dobiti bespovratna sredstva - kaže Edin Forto, ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine.
Ubrzati proces
Ministarstvo gospodarstva Unsko-sanske županije i lokalne vlasti aktivno inzistiraju k višim razinama vlasti (Ministarstvo prometa i veza BiH) da se ubrza proces službenog kandidiranja pruge za TEN-T mrežu. - Za redovitu liniju izdvojili smo 250.000 KM, što znači da smo ukupno ove godine izdvojili 400.000 KM kako bismo stavili u funkciju Unsku prugu i kako bismo doista imali fantastičnu sezonu kad je u pitanju turistički vlak.
Za iduću godinu svakako kanimo ostaviti uspostavljenu redovitu liniju od početka godine i, dakako, s obzirom na dobru sezonu ove godine, planiramo i za iduću godinu usluge turističkog vlaka - kaže Samra Mehić, ministrica gospodarstva Unsko-sanske županije. Uspostava putničkoga i teretnoga prometa na Unskoj pruzi od Bosanskog Novog do Knina nameće se kao političko pitanje i složen je proces jer pruga sedam puta presijeca državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, što radnicima bihaćkoga Područja infrastrukture Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine (PI ŽFBH) onemogućava održavanje pruge na teritoriju Republike Hrvatske, kaže ravnatelj Samir Alagić.
Potrebno je prvo potpisati određeni međudržavni sporazum koji bi definirao ta ključna pitanja i da se u idućoj fazi radi na projektu kojim bi se Unska pruga uključila u Europsku TEN-T mrežu jer to je osnova da bi se mogla iznaći financijska sredstva iz međunarodnih financijskih institucija za financiranje toga projekta.
Otvaranje hrvatskoga dijela Unske pruge od Knina do Martin Broda uspostavilo bi teretni promet za pomorske luke u Zadru, Splitu i Šibeniku, što bi dodatno povećalo obujam njihova poslovanja, a i dobit. Istodobno bi to dovelo do gospodarskoga oživljavanja ovoga dijela Bosne i Hercegovine, Dalmacije i svih područja koja gravitiraju Unskoj pruzi u Republici Hrvatskoj. Omogućilo bi to brži protok roba i putnika, potaknulo demografsku obnovu manje razvijenih krajeva putem mobilnosti stanovništva te dovelo do novih investicija u cjelokupno gospodarstvo.