Ukrajina mora izbjeći nazadovanje u borbi protiv korupcije ako želi zadržati svoj ubrzani tempo prema članstvu u Europskoj uniji, izjavila je povjerenica za proširenje EU Marta Kos u utorak, uoči objave izvješća u kojem se hvale reformski napori Moldavije, Albanije i Crne Gore. Kako prenosi Politico, Kos je istaknula da su reforme koje je Kijev proveo tijekom ratnog stanja impresivne, no upozorila je da bi slabosti u antikorupcijskim mehanizmima mogle predstavljati ozbiljnu prepreku. Posebno je podsjetila na ljetnu polemiku oko zakona koji je mogao narušiti neovisnost ukrajinskih tijela za borbu protiv korupcije.
„Usprkos izazovima koje donosi ruska agresija, Ukrajina je pokazala svoju predanost europskom putu,“ izjavila je Kos pred zastupnicima Europskog parlamenta. „No, nužno je održati taj zamah i spriječiti svako nazadovanje, osobito u području borbe protiv korupcije.“ Nakon međunarodne kritike, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski povukao je odluku kojom je pokušao ojačati političku kontrolu nad antikorupcijskim agencijama te je u srpnju obnovio njihovu institucionalnu neovisnost. Ipak, prema navodima europskih dužnosnika i diplomata na koje se poziva Politico, šteta po imidž Ukrajine kao uzornog kandidata za članstvo već je bila učinjena.
Izvješće Europske komisije ujedno daje snažnu pohvalu Moldaviji, koja, unatoč političkoj i sigurnosnoj nestabilnosti, bilježi značajan napredak. „Moldavija je ubrzala svoj pristupni proces i produbila suradnju s EU, unatoč stalnim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije,“ rekla je Kos. Od svih zemalja kandidatkinja, Bruxelles je najviše pohvala uputio Crnoj Gori, Albaniji, Ukrajini i Moldaviji, naglasivši da te države ciljaju dovršiti pregovore o pristupanju između 2026. i 2028. godine. „Sljedeća godina bit će trenutak istine za sve zemlje kandidatkinje, posebno za one koje su predstavile ambiciozne planove za završetak pregovora,“ istaknula je Kos.
Izvješće dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, jer se u Bruxellesu i europskim prijestolnicama povećava zabrinutost da Moskva pokušava ponovno privući zemlje kandidatinje u svoju sferu utjecaja. U Moldaviji su nedavni izbori, u kojima su pobijedile proeuropske snage, prema riječima predsjednice Maie Sandu, bili obilježeni „masivnim ruskim uplitanjem“. Istodobno, Rusija otvoreno pokušava učvrstiti odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je u svibnju bio pozvan u Moskvu na vojnu paradu.
Prema navodima Politicoa, izvješće Europske komisije najkritičnije je prema Srbiji, najvećoj zemlji kandidatkinji na Zapadnom Balkanu, i prema Gruziji. Za Srbiju je Kos izjavila da, iako vlasti i dalje tvrde da im je članstvo u EU strateški cilj, „stvarna provedba reformi znatno usporava“. Najoštrije je, međutim, ocijenjena situacija u Gruziji, gdje vladajuća stranka naklonjena Moskvi pojačava pritisak na proeuropske i prodemokratske prosvjednike. „Situacija u Gruziji naglo se pogoršala, s ozbiljnim demokratskim nazadovanjem,“ rekla je Kos, dodavši da Komisija tu zemlju „smatra kandidatom samo nominalno“.