Prema podacima UNO-a BiH, u 2023. uvezena je simbolična količina bespilotnih letjelica, oko 500 kg, ukupne vrijednosti oko 500.000 eura.
Već sljedeće godine uvoz je drastično porastao na 4,1 tonu, a vrijednost uvoza dosegnula je 900.000 eura. Prošle godine uvezena je gotovo ista količina dronova, ali su oni bili skuplji i sofisticiraniji pa je vrijednost bila veća od 1,5 milijuna eura. Dominirali su dronovi proizvedeni u Kini, no bilo je i onih čije je podrijetlo u zapadnoeuropskim državama te SAD-u, ali i u Hrvatskoj.
Najveći broj tih dronova nije u kategoriji vojne opreme, ali pojačani uvoz potaknuo je strah od njihove nekontrolirane dostupnosti, piše portal Raport. Takvi se dronovi, osim za snimanje i rekreaciju, mogu zloupotrijebiti za neovlašteni nadzor, ali i za ozbiljnije sigurnosne incidente, zbog čega je postalo evidentno da postojeći propisi ne prate stvarno stanje. Stoga bi svi dronovi teži od 249 grama ubuduće trebali biti uvršteni na popis roba posebne namjene, što uvoz i izvoz takvih naprava stavlja pod oštriji nadzor.
Važeći pravilnik o uvjetima korištenja dronova u BiH propisuje evidencije samo onih dronova čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kg, a za većinu nisu potrebna posebna dopuštenja za uvoz. Uvođenje jačeg nadzora nad uvozom sofisticiranijih dronova predložio je državni koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje, o čemu bi trebalo odlučivati Vijeće ministara. Uz bespilotne letjelice teže od 249 grama popis roba posebne odnosno vojne namjene trebao bi sadržavati i signalne pištolje, zaštitnu opremu, naprave za prigušivanje zvuka, optičke ciljnike za sportsko i lovačko oružje, laserske mjerače daljine, termovizijske kamere i ciljnike, kao i infracrvene ciljnike.