Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u prosincu 2025. donijelo odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa prilikom uvoza određenih roba do 31. prosinca 2026. Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija odnosi se na materijale i sirovine koji se koriste u vlastitoj proizvodnji, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu, u onoj količini i kvaliteti koji su potrebni za proizvodnju gotovih proizvoda.
Nova odluka svake godine
Ova odluka rezultat je zahtjeva Vanjskotrgovinske komore BiH, entitetskih gospodarskih komora i vodećih poslovnih udruga. - Odlukom je u 2026. obuhvaćena 71 tarifna oznaka, među kojima su 64 sadržane u ranijoj odluci, pet je brisano s liste, dok je sedam novih tarifnih oznaka. Izvršeno je i dodatno snižavanje carinskih stopa za četiri tarifne oznake te je izvršena zamjena za dvije tarifne oznake - navelo je Vijeće ministara BiH.
Ostvarivanje prava na uvoz navedene robe imat će samo oni koji uz carinsku deklaraciju podnesu potvrdu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji, kao i potvrdu VTK-a BiH da se roba ne proizvodi u BiH ili da roba domaće proizvodnje ne zadovoljava potrebe gospodarstva i tržišta. VTK BiH, u suradnji s entitetskim komorama, Komorom FBiH i Komorom RS-a, svake godine objedinjava zahtjeve gospodarstvenika te ih dostavlja Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na razmatranje.
Ministarstvo svake godine radi analizu primjene odluke prilikom izrade odluke za sljedeću godinu. Iz analiza proistječe kako je u potpunosti postignut cilj odluke da se omogući povoljnije i konkurentnije poslovanje gospodarskih subjekata. Odluka je dovela do veće angažiranosti instaliranih kapaciteta i povećanja proizvodnje, čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta i prema pokazateljima iz nekih poduzeća, došlo je do novog zapošljavanja. Prema saznanjima, za veliki broj poduzeća donošenje ove odluke od presudnog je značaja za opstanak proizvodnje.
Pozitivni učinci značajni su za sve grane, što se iz godine u godinu potvrđuje primjenom ove odluke. Bitno je naglasiti da ova odluka predstavlja ponekad i odlučujući čimbenik za investitore prilikom planiranja njihova daljnjeg poslovanja u zemljama regije. Bez obzira na rok primjene određen prema ovoj odluci, Vijeće ministara može tijekom godine preispitati primjenu odluke i, na prijedlog Ministarstva, donijeti odluku o prestanku primjene tarifne suspenzije za konkretnu robu ako više nije u interesu bh. gospodarstva. Analiza primjene odluke za prošlu godinu pokazala je da, od 85 tarifnih oznaka za koje je omogućen bescarinski uvoz u BiH, za 19 nije bilo zainteresiranih uvoznika.
Podaci o iskorištenosti kvota, među ostalim, pokazuju 0% uvoza za žive svinje koje nisu domaće vrste, a čija je težina manja od 50 kg, zamrznute butove i komade od njih, s kostima, od domaćih svinja, potom živu domaću perad vrste Gallus domesticus, kao i mesa od njih. S druge strane, vrlo visoka iskorištenost, iznad 90%, i dalje se uočava za kvotu za žive svinje, mase manje od 50 kg domaće vrste namijenjene za tov, određene mliječne proizvode (jogurt), kao i kvotu za vina. Ukupno je kod 7% otvorenih tarifnih kvota došlo do rasta uvoza. - Možemo istaknuti rast uvoza iz EU-a za živa goveda domaće vrste čija je težina veća od 160 kg, ali ne veća od 300 kg, koja su namijenjena za tov. Također je uočen rast uvoza za određene jogurte i alkoholna pića za koja se izdaju odobrenja na godišnjoj razini - navedeno je u informaciji Ministarstva. Za 60% otvorenih tarifnih kvota uvoz roba ostala je na gotovo istoj razini kao i u prethodnoj godini, a kod 10% došlo je do pada uvoza u odnosu na lani. Za određene robe došlo je do značajnog smanjenja uvoza, primjerice, za živu janjad, strojno iskošteno meso, komade bez kostiju i klaoničke proizvode od kokoši vrste Gallus domesticus.
Uvoz mesa
Na osnovi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i BiH omogućen je bescarinski uvoz određenih primarnih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u unaprijed odobrenim količinama. Značajan dio kvota je djelomično ili visoko iskorišten. Tako je za junice, čistokrvne za priplod, od kvote 2200 tona, iskorišteno 54,04%, odnosno uvezeno 1188,77 tona. Za živa goveda domaće vrste težine između 160 i 300 kg, namijenjena za tov, od kvote 2600 tona, iskorišteno je 39,72%. Zanimljivo je da kod živih svinja koje nisu domaće vrste, do 50 kg, od kvote 700 tona, nije bilo uvoza - iskorištenost je 0%. Kod janjadi do jedne godine, od kvote 450 tona, iskorišteno je svega 0,32%.
Otvori KEKS Pay
