Iako nas od proljeća dijeli još nekih mjesec dana, sezona alergije već polako kreće s prvim peludnim alergenima lijeske i čempresa, što za mnoge znači početak kihanja, začepljenosti i svrbeža nosa, bistrog sekreta iz nosa, suhog kašlja, suzenja očiju ili škakljanja u grlu te može značajno utjecati na kvalitetu življenja. Kod težih stanja može se javiti otežano disanje, astma i kožni ekcemi. U razgovoru s magistrom farmacije i stručnom suradnicom za lijekove i medicinska sredstva u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane, mr. ph. Lejlom Baručijom, doznajemo koji su najbolji načini za nošenje s jednom od najraširenijih bolesti današnjice – alergijama, na koje, osim genetskih predispozicija, utječu i nepravilna prehrana, stres, konzumiranje alkohola i stimulativnih sredstava, duga upotreba lijekova te nedovoljan san.
Izbjegavati kontakt s alergenima
- Najbolji način da se osoba s dokazanom ili sumnjivom alergijskom reakcijom na pelud liječi je da se primjenjuju preventivne mjere, prije kontakta s alergenima – peludnim česticama, i da se tijekom sezone pojačavaju samo farmakološke terapije, kao i dodatni tretmani, preparati na prirodnoj bazi. Prevencija i pridržavanje terapija koje preporučuje liječnik od ključnog su značaja za kontrolu simptoma alergije, kao i za sprječavanje daljnjeg razvoja simptoma. Najvažnije je, kada god je to moguće, izbjegavati kontakt s alergenima - kazala je za portal Večernjeg lista BiH mr. ph. Lejla Baručija.
Osim preventivnih mjera, poput farmakoloških tretmana, važno je i pratiti prognoze o prisutnosti peludi u zraku taj dan kad ćemo boraviti vani; za vrijeme visokog postotka peludi u zraku zatvarati prozore stanova i automobila, izbjegavati izlaske izvan kuće, osobito šetnje u parku ili na svježe pokošene površine za one koji spadaju u skupine alergičara. Preporučuje se tuširanje i pranje kose svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose.
Važno je konzumirati i magnezij koji, ističe Baručija, ima antihistaminski učinak pa učinkovito ublažava tegobe astmatičara i osoba s atipičnim ekcemom te visoke doze vitamina C koji smanjuje lučenje histamina i otiče njegovu razgradnju, vitamin D smanjuje šansu za razvoj alergija, a može ublažiti i simptome atopijskog dermatitisa. Ako pak te mjere nisu dovoljne da ublaže alergijsku reakciju, savjetuje se medikamentozna terapija uz savjet liječnika, objašnjava za Večernji.ba Baručija.
Klimatske promjene
Također, uputila je i na činjenicu da klimatske promjene utječu na to da se alergije javljaju ranije, kao i da se pojavljuje pelud više različitih vrsta biljaka nego ranije. Dodaje i kako sve do kraja listopada cvjetaju biljke čija se pelud raznosi zrakom, što izaziva reakcije kod ljudi koji pate od alergija.
Svaka alergena biljka može izazvati alergijske tegobe. Najpoznatija među njima je ambrozija, na tu biljku reagira čak deset posto stanovništva, naglasila je Baručija. Međutim, dodaje, alergijsku reakciju kod ljudi izazivaju i kesten, joha, breza, grab, čempres, bukva, jasen, orah, četinari, platane, trave, topola, hrast, vrbe, pa i spore gljivica. Prema peludnom kalendaru za područje Bosne i Hercegovine, rizik za nastanak alergijske reakcije visok je, zaključuje, u razdoblju od početka travnja do kraja rujna, piše Večernjak.
Alergijski simptomi slični su simptomima prehlade, ali postoji nekoliko ključnih razlika kako možete prepoznati o čemu se radi. Kad je riječ o alergijskim reakcijama, simptomi dolaze odjednom kada dođete u doticaj s alergenom, dok je kod prehlade pojavljivanje simptoma postupno tijekom nekoliko dana.Osim toga, prehlada prolazi za nekoliko dana, dok simptomi i alergijske reakcije mogu potrajati čak i mjesecima, odnosno dok smo god izloženi alergenima. Kao što je iznad navedeno, simptomi alergije su i bistar sekret, dok kod prehlade može biti gušći, žut ili zelen. Također, prehlade mogu prouzročiti i bolove u tijelu, dok alergije obično nisu povezane s bolovima u tijelu.•