Današnja sjednica Vijeća za provedbu mira na kojoj su se, uz veleposlanike zemalja članica, našli i i pojedini domaći politički predstavnici, poput lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, kao i predsjednika stranaka dviju "trojki" - federalne i one iz Republike Srpske - je bila izvrsna prilika za obrazložiti trenutačnu političku situaciju u zemlji koja ne odiše produktivnim ozračjem, dobrim dijelom i zbog činjenice da pojedini akteri ne uvažavaju matematičku stvarnost koja jasno ide u prilog zaključku da se ni jedna odluka u najvišem zakonodavnom tijelu zemlje, odnosno Domu naroda Parlamenta BiH, ne može donijeti bez sudjelovanja izaslanika SNSD-a, piše Večernji list BiH.
Na stranu brojni zahtjevi, kao i objašnjavanje razloga zbog kojih se već dulje pokušava realizirati rekonstrukcija Vijeća ministara, ali i parlamentarne većine uz izbacivanje SNSD-a; jasno je kako empirijski argumenti nisu na strani dviju "trojki", a nastavak pokušaja rekonstrukcije te istodobno zanemarivanje nekih otvorenih pitanja čije rješavanje traži i EU, poput izbornog zakonodavstva, ne vodi Bosnu i Hercegovinu u smjeru relaksiranja unutarnjih političkih odnosa ni spremnosti da se pozicionira pred vrata Unije kroz početak pregovaračkog procesa.
Nema napretka
Jednostavno, vrtimo se u krug, dok vrijeme nepovratno teče, a razumijevanje i strpljenje europskih partnera nije beskonačno. BiH je, podsjećamo, u skladu s najavama, već u ožujku trebala ispuniti preostale uvjete nužne za sazivanje prve međuvladine konferencije, odnosno tehnički početak pregovora, no, kao što je vidljivo, na pragu smo ljeta, a praktički se nismo pomaknuli od onoga trenutka kada smo dobili "zeleno svjetlo" za pregovore. Kada se tomu doda i činjenica da nije usuglašena ni Reformska agenda, koja je preduvjet za povlačenje prve tranše sredstava iz Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, jasno je kako se BiH nalazi u nimalo zahvalnoj poziciji, opterećena unutarnjim neslaganjima, narušenim koalicijskim odnosima, ali i nedostatku jedinstvene vizije budućnosti zemlje.
Hrvatska politička strana u ovoj konstelaciji zamršenih političkih i međunacionalnih odnosa i dalje je na stavu traženja kompromisa i dijaloga oko najvažnijih rješenja, a jedno od njih svakako bi u značajnoj mjeri riješilo desetljećima stara pitanja koja opterećuju političke prilike. Riječ je o konačnom donošenju pravednog Izbornog zakona koji će u potpunosti provesti presudu Ustavnog suda BiH, odnosno zajamčiti legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u dvjema institucijama koje je Ustav odredio za predstavljanje naroda. To su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Upravo će se prijedlog izmjene Izbornog zakona ponovno naći na dnevnom redu Doma naroda ovoga četvrtka, a tada će se vidjeti spremnost predstavnika druga dva naroda da uvažavaju pravo hrvatskoga naroda da dobije mogućnost koju oni već imaju - birati svoje predstavnike ondje gdje to Ustav i predviđa. Naravno, u startu će se javiti dušobrižnici pokušavajući progurati lažnu tezu kako se time negira i građanski koncept BiH, no to jednostavno nije istina - Bosna i Hercegovina jest u velikoj većini građanska država s obzirom na to da se izbor za sva tijela zakonodavne vlasti vodi upravo građanskim ključem.
Prepoznati prava naroda
No, domovi naroda i Predsjedništvo institucije su u kojima građanski koncept jednostavno ne može i ne smije proći, a to, ni uvažavajući ustavne postulate, i nije moguće. Upravo je ključni postulat - konstitutivnost naroda priznala i Europska unija u svojem Strateškom kompasu uvažavajući tako specifičnosti koje proizlaze iz multinacionalnog karaktera Bosne i Hercegovine. N1 je pak već jučer objavio da su četiri izaslanika iz Kluba Bošnjaka najavila kako neće doći na sjednicu Doma naroda. Na ovoj sjednici, podsjećamo, osim pitanja izbornog zakonodavstva, predviđen je i ponovni pokušaj rekonstrukcije vlasti, odnosno izbacivanja SNSD-ovih kadrova iz vlasti. Tako su dvije posljednje točke dnevnog reda prijedlog odluke o razrješenju predsjedatelja/prvog zamjenika predsjedatelja/drugog zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića, kao i prijedlog odluke o smjeni ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra financija i riznice BiH Srđana Amidžića.