Zimska prehrana razlikuje se od ljetne s obzirom na tjelesnu aktivnosti i kalorijsku potrošnju. Uravnotežena i zdrava prehrana temeljena na raznovrsnoj hrani osigurat će dječjem organizmu potrebne hranjive sastojke i optimalan unos energije.
Tijekom zime ograničen je izbor svježih namirnica, pa dječju prehranu treba organizirati tako da polovicu čine kompleksni izvori ugljikohidrata - voće i povrće te cjelovite žitarice i njihovi proizvodi. Drugi dio prehrane trebaju činiti dobri izvori masnoće te bjelančevine koje se lako probavljaju, poput crvenog i bijelog mesa, jaja i mliječnih proizvoda te ribe, piše 24sata.hr.
- U zimsko vrijeme, kao i tijekom viroza i prehlada, važno je obogatiti prehranu vitaminima C i D. Djeci je potrebno nuditi što više sezonskog voća, poput citrusa, šipka i kivija, jer im ono pruža vrlo važan vitamin C. Djeca ponekad nisu sklona jesti voće sirovo narezano, ali im ga zato možete pripremiti u obliku sokova i smoothieja. Važna je i hrana bogata vitaminom D, kao što je masna riba, obogaćeno mlijeko, ali i dodaci prehrani, s obzirom na to da se zimi ne izlažemo dovoljno suncu.
Ipak, najvažnija je masna riba i treba je što više konzumirati, a i dostupna nam je te je kvalitetna. Djecu treba od malih nogu privikavati i na kiseli kupus i kiselu repu. Tu su i salate, zeleno lisnato povrće - raštika, slatki kupus, cvjetača, brokula... Sve navedeno treba ukomponirati u prehranu jer su to kvalitetne hranjive tvari za zimske dane - objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Kod zimske prehrane vrlo je važno jačanje imuniteta i održavanje topline u organizmu, pogotovo nakon duljeg boravka na hladnoći.
Za brzo zagrijavanje organizma svakako preporučujem juhe. Odličan su izbor za zimske dane. Mogu biti i mesne i povrtne (npr. od buče, cvjetače ili brokule). I variva su za preporuku, i to od sveg sezonskog povrća - raštika, kupus, grah s repom...
U variva i juhe možete staviti i suho meso - objašnjava Trumbetaš dodajući kako je teža hrana svakako pogodna za ove hladne zimske dane.
Odličan izvor energije za ručak ili večeru bit će i pečeno, pirjano ili kuhano korjenasto povrće kao što su mrkva, zimska bundeva, batat i krumpir. Bundeva je bogata vitaminom A i karotenoidima, koji čuvaju zdravlje, podižu imunitet i održavaju kožu zdravom, a i dobar je izvor vlakana. Većina bundeva ima slatkast okus i djeca će je bez problema prihvatiti.
Batat je također izvor vlakana, prepun vitamina A i kalija. Neizostavan dio prehrane zimi temelji se i na zimnici, a tu spadaju kiseli kupus, paprika, gljive, krastavci, paprike i cikla... Ove namirnice obiluju probioticima, koji osiguravaju dobru probavu, a imaju i puno vitamina C.
I na kraju, ističe nutricionistica, doručak je izrazito važan i nikako ga ne bismo smjeli preskočiti, pogotovo tijekom zime. Njime se u organizam unese 40 posto dnevnih energetskih potreba. Djeca koja ne doručkuju često imaju slabiju koncentraciju i pospanija su od vršnjaka. Primjerice, doručak od žitarica punog zrna ne deblja, a daje organizmu potrebnu energiju. Također, dobar doručak zimi je i kajgana jer djeci daje dovoljno energije da izdrže do ručka.
Jesti od jutra
Doručak se ne smije preskakati jer se njime unese čak 40 posto dnevnih energetskih potreba
Protiv bolesti
Masna riba, bundeve te citrusi organizmu će osigurati dovoljne količine vitamina A, C i D za zdrave praznike
5 obroka na dan
Djeca školske dobi trebaju pet obroka; doručak, ručak, večeru i dva međuobroka. Treba ih uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Djeca slijede primjer roditelja, pa ako u kući nema voća, ne treba očekivati niti da će ga zavoljeti.
Dodaci prehrani - kada se daju?
Djeca koja jedu slabije trebaju dobiti neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kiselina, ali s vitaminima ne treba pretjerivati niti ih davati na svoju ruku. Posavjetujte se sa stručnjacima jer i predoziranje dodacima može biti štetno, a važno je znati što im točno fali.