Dizel na crpkama u Bosni i Hercegovini opasno se približava iznosu od četiri marke po litri. No pravi problem nije samo cijena, već ono što bi se dogodilo kada bi gorivo prestalo stizati.
BiH nema državni sustav obveznih pričuva nafte i naftnih derivata. Za razliku od sustava Europske unije, koji državama članicama nalaže održavanje zaliha u visini od najmanje 90 dana neto uvoza ili 61 dan domaće potrošnje, prema višem od ta dva kriterija, sigurnost opskrbe u BiH i dalje se oslanja ponajprije na komercijalne zalihe.
Energetska zajednica (Energy Community) upozorava da domaći okvir nije usklađen s europskim pravilima. U trenutku kada ratovi i geopolitički potresi ponovno tresu tržište nafte, BiH tako nema ono što bi u ozbiljnoj krizi trebalo predstavljati posljednju liniju obrane – stratešku zalihu goriva, piše BUKA.
Koliko BiH zapravo ima kapaciteta za skladištenje, gdje se gorivo nalazi i što bi se dogodilo kada bi uvoz bio prekinut?
Pričuve nafte u BiH: kapaciteti postoje, sustav ne
Federacija BiH ipak posjeduje infrastrukturu za skladištenje naftnih derivata. Operator – Terminali Federacije upravlja terminalima u Blažuju, Živinicama, Mostaru i Bihaću, kao i terminalom u Pločama u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Operatora, četiri terminala u FBiH imaju ukupni kapacitet od oko 115.000 prostornih metara, dok terminal u Pločama ima dodatnih 81.250 prostornih metara.
Međutim, skladišni kapacitet nije isto što i količina goriva koja se nalazi u pričuvi. I sam Operator navodi da provodi aktivnosti na uspostavljanju i održavanju strateških pričuva, dok je Vlada FBiH u ožujku ove godine, prilikom odobravanja iznajmljivanja slobodnih kapaciteta u Blažuju, naglasila da dio kapaciteta mora ostati rezerviran za zalihe naftnih derivata.
Situacija u Republici Srpskoj znatno je drukčija. RS nema formirane strateške pričuve nafte i naftnih derivata. Ranije su postojale i Robne rezerve RS-a, sa skladišnim kapacitetima u Brezičanima kod Prijedora i Vrbanji kod Banje Luke, ali taj sustav danas ne funkcionira kao javni sustav pričuva goriva.
Što ako uvoz stane?
Upravo se tu očituje slabost postojećeg sustava. Bosna i Hercegovina snažno ovisi o uvozu naftnih derivata, a nema jedinstveni državni mehanizam kojim bi se u slučaju prekida uvoza aktivirale unaprijed formirane strateške zalihe.
Prema ranijim procjenama, postojeće zalihe goriva mogle bi pokriti tek nekoliko tjedana potrošnje ako bi uvoz potpuno stao. „Naše su pričuve uglavnom simbolične. Dođe li do prekida uvoza, gorivo bi moglo nestati za nekoliko dana“, upozorava izvor iz energetskog sektora.
Ekonomist Draško Aćimović kao najveću slabost postojećeg sustava u BiH vidi nedostatak učinkovitog mehanizma koordinacije među različitim razinama vlasti. Zbog složene institucionalne strukture, u kriznim situacijama može doći do usporenog donošenja odluka i otežane suradnje među nadležnim institucijama.
U svom radu „Resolving the Commodity Reserve Crisis in Bosnia and Herzegovina“ upozorava na žurnu potrebu uspostavljanja funkcionalnog sustava pričuva koji bi uključivao eurodizel i loživo ulje. Jedan od scenarija koji Aćimović razmatra jest potpuni prekid uvoza eurodizela. U takvom slučaju strateške pričuve ne bi bile tek pitanje ekonomske politike na papiru, nego mehanizam za održavanje funkcioniranja žurnih službi, javnog prijevoza, sigurnosnih struktura i gospodarstva.
BiH bi u krizi plaćala cijenu nepripremljenosti
Energetski stručnjak Damir Miljević za BUKU upozorava da BiH raspolaže minimalnim pričuvama goriva, dok europski standard propisuje znatno višu razinu sigurnosti. „Nažalost, Bosna i Hercegovina, kao i u svemu — kimne glavom i potpiše što treba, a ne uradi ništa. Tako da će u ovoj situaciji i svim budućim situacijama koje se budu ticale energenata, jedina reakcija BiH biti podizanje cijena i to će sve podnijeti građani i gospodarstvo“, poručuje Miljević.
Za zemlju koja gotovo potpuno ovisi o uvozu, pitanje više nije hoće li doći do novog energetskog šoka, nego koliko će sustav biti spreman kada se to dogodi.