Osjećaj da će vam se zamračiti pred očima ili da ćete izgubiti tlo pod nogama nakon što ustanete iz sjedećeg ili ležećeg položaja medicinski se naziva ortostatska ili posturalna hipotenzija. Ta pojava, koja pogađa čak do 20 posto osoba starijih od 65 godina, ali se može javiti u svakoj dobi, nastaje zbog naglog i privremenog pada krvnog tlaka. Iako epizode mogu biti blage i kratkotrajne, učestala pojava ovog simptoma nikako se ne bi smjela ignorirati jer može ukazivati na dublje probleme i povećati rizik od opasnih padova i ozljeda.
Pad krvnog tlaka
Kada promijenimo položaj iz ležećeg u stojeći, sila teže povlači otprilike 300 do 800 mililitara krvi u donji dio tijela, što uzrokuje trenutačni pad krvnog tlaka jer se manje krvi vraća prema srcu. U zdravom organizmu, posebne stanice osjetljive na tlak, takozvani baroreceptori smješteni u blizini srca i vratnih arterija, odmah šalju signal mozgu. Kao odgovor, autonomni živčani sustav naređuje srcu da kuca brže i snažnije, a krvnim žilama da se stisnu, čime se tlak stabilizira unutar nekoliko sekundi. Kod ortostatske hipotenzije, ovaj kompenzacijski mehanizam je poremećen, prespor ili nedovoljno učinkovit, zbog čega mozak ostaje privremeno bez dovoljne količine kisika, što rezultira vrtoglavicom, zamućenim vidom, slabošću, a u težim slučajevima i kratkotrajnim gubitkom svijesti (sinkopom).
Kod ortostatske hipotenzije, ovaj kompenzacijski mehanizam je poremećen, prespor ili nedovoljno učinkovit, zbog čega mozak ostaje privremeno bez dovoljne količine kisika, što rezultira vrtoglavicom, zamućenim vidom, slabošću.
Najčešći i najlakše rješiv uzrok povremene vrtoglavice pri ustajanju je dehidracija. Tijekom noći ne unosimo tekućinu, pa je volumen krvi ujutro često smanjen, što može dovesti do izraženijih simptoma. Sličan učinak imaju i visoke temperature, povraćanje, proljev ili intenzivno vježbanje. Ponekad se problem javlja i nakon obilnog obroka, kada tijelo preusmjerava veliku količinu krvi u probavni sustav. Osim toga, dugotrajno ležanje zbog bolesti ili ozljede može oslabiti tijelo i pridonijeti pojavi ortostatske hipotenzije. Međutim, ako se epizode ponavljaju bez očitog razloga, potrebno je istražiti druge moguće uzroke.
Može biti povezana s različitim stanjima, od srčanih problema poput aritmije, zatajenja srca ili bolesti srčanih zalistaka, do endokrinih poremećaja kao što su bolesti štitnjače, Adisonova bolest ili dijabetes, koji može oštetiti živce odgovorne za regulaciju krvnog tlaka.
Kronična ortostatska hipotenzija često je simptom, a ne bolest za sebe. Može biti povezana s različitim stanjima, od srčanih problema poput aritmije, zatajenja srca ili bolesti srčanih zalistaka, do endokrinih poremećaja kao što su bolesti štitnjače, Adisonova bolest ili dijabetes, koji može oštetiti živce odgovorne za regulaciju krvnog tlaka. Neurološki poremećaji poput Parkinsonove bolesti, demencije s Lewyjevim tjelešcima ili multiple sistemske atrofije također su česti krivci. Uz to, mnogi lijekovi mogu kao nuspojavu imati ortostatsku hipotenziju, uključujući one za liječenje visokog krvnog tlaka (diuretici, beta-blokatori), antidepresive, antipsihotike te lijekove za erektilnu disfunkciju.
Kada vrtoglavica postaje alarm za uzbunu?
Iako je blaga ošamućenost koja traje nekoliko sekundi najčešće bezopasna, postoje jasni znakovi koji ukazuju na to da vaša vrtoglavica zahtijeva hitnu liječničku procjenu. Ako je osjećaj vrtoglavice pri ustajanju popraćen bilo kojim od sljedećih simptoma, ne odgađajte posjet liječniku ili hitnoj službi: jaka ili naglo nastala glavobolja, mučnina ili ponavljano povraćanje, smetnje vida poput dvoslika ili zamućenja koje ne prolazi, iznenadna nagluhost ili zujanje u ušima. Poseban oprez nužan je ako osjetite slabost, trnce ili utrnulost u rukama ili nogama, ako imate poteškoća s govorom, teturate, spotičete se ili ne možete održavati ravnotežu. Gubitak svijesti, čak i na samo nekoliko sekundi, bol u prsima, osjećaj lupanja srca, nedostatak daha, ukočenost vrata, visoka tjelesna temperatura ili pojava vrtoglavice nakon ozljede glave apsolutni su razlozi za hitnu medicinsku intervenciju.
Ne ignorirajte upozorenja tijela
Zanemarivanje učestale i izražene ortostatske hipotenzije može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Padovi kao posljedica nesvjestice najčešća su i najopasnija komplikacija, osobito kod starijih osoba, te mogu rezultirati teškim prijelomima i drugim ozljedama. Osim toga, stalne oscilacije krvnog tlaka i smanjeni protok krvi prema mozgu predstavljaju faktor rizika za moždani udar. Dugoročno, ovo stanje može biti povezano i s povećanim rizikom od razvoja drugih kardiovaskularnih bolesti, uključujući zatajenje srca i fibrilaciju atrija. Stoga je ključno na vrijeme prepoznati problem, potražiti uzrok i započeti s odgovarajućim liječenjem ili promjenama životnih navika, poput sporijeg ustajanja, dovoljnog unosa tekućine i izbjegavanja poznatih okidača.