Usvajanje Reformske agende, ključnog dokumenta s popisom reformi, aktivnosti, nositelja i rokova izvršenja, politički je uspjeh broj jedan oko ovoga za BiH strateški značajnog dokumenta koji otključava pristup financiranju u iznosu većem od 900 milijuna eura pomoći Europske unije, ali i otvara prostor za uvezivanje s tržištem Unije i dosezanje standarda u brojnim gospodarskim granama. Reagirala je i europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja je za Fenu kazala kako je jako sretna što su bosanskohercegovački političari pokazali prijeko potrebno jedinstvo i odgovornost. Ipak, na onoj političkoj strani priče ovo postignuće rezultat je snažnog lobiranja, iscrpnih pregovora, analiza i konačnog kompromisa, što dodatno dobiva na težini i vrijednosti s obzirom na to da je dogovor postignut u jeku velike političke krize koju karakterizira izostanak povjerenja među partnerima, neizvjesnost u pogledu parlamentarne većine, kao i mjeseci slanja zapaljivih poruka na relaciji Banja Luka - Sarajevo koje su, to se mora utvrditi, bile u značajnoj mjeri blokirale europski put. Ipak, nasreću, zdrav razum i svijest o važnosti europskih reformni odnijeli su pobjedu, a BiH dobila prve pozitivne ocjene iz Bruxellesa nakon dugo vremena, piše Večernji list BiH.
Preostali zakoni
Jednom kada Europska komisija analizira dokument, a to se očekuje vrlo skoro, te, pretpostavlja se, dadne "zeleno svjetlo" za njega, osim otvaranja novčanog fonda za BiH, stvorit će se toliko potrebna pozitivna energija i elan koji će, očekivanja su, ubrzati i one aktivnosti oko usvajanja preostalih zakonskih rješenja koja su nužna da BiH počne pregovore s Europskom unijom. Zakonska rješenja o Sudu, VSTV-u, kao i novi Izborni zakon, ne bi samo doveli BiH u situaciju da krene s usklađivanjem svoje pravne stečevine po pojedinim klasterima već i da uvelike relaksira unutarnje političke prilike, a onda i brže ispunjava sve ono što od nje očekuje EU. Kada bi se do kraja ove ili početka iduće godine pregovori počeli sazivanjem prve međuvladine konferencije, to bi bio signal kako se, unatoč izbornoj godini, napredak može postići na korist i zadovoljstvo svih žitelja zemlje. A od tog trenutka pred institucijama zemlje na svim razinama vlasti naći će se Revidirana metodologija za pristupne pregovore, koja je usvojena u veljači 2020. godine, a koja donosi šest tematskih klastera s 33 poglavlja koja obuhvaćaju sve sfere političkog, društvenog i gospodarskog života.
Klasteri
Prvi klaster pitanja, koji nosi naziv "Temeljna pitanja", donosi pet poglavlja - "Pravosuđe i temeljna prava", "Pravda, sloboda i sigurnost", "Javne nabave", "Statistika" i "Financijska kontrola", ali i tri skupa kriterija - "Ekonomski kriteriji", "Funkcioniranje demokratskih institucija" te "Reforma javne uprave". Drugi klaster nosi naziv "Unutarnje tržište" te donosi devet poglavlja - "Slobodno kretanje robe", "Slobodno kretanje radnika", "Pravo poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga", "Slobodno kretanje kapitala", "Zakon o gospodarskim društvima", "Pravo intelektualnog vlasništva", "Politike o konkurenciji", "Financijske usluge" te "Zaštita potrošača i zdravlja". "Konkurentnost i inkluzivni rast" naziv je trećeg klastera u okviru kojega je definirano osam pregovaračkih poglavlja - "Carinska unija", "Obrazovanje i kultura", "Znanost i istraživanje", "Poduzetničke i industrijske politike", "Socijalne politike i zapošljavanje", "Ekonomske i monetarne politike", "Oporezivanje" te "Informacijsko društvo i mediji". U okviru četvrtog klastera "Zelena agenda i održiva povezanost" pregovori će se vršiti kroz poglavlja koja nose naziv "Prometna politika", "Energija", "Transeuropske mreže" te "Okoliš i klimatske promjene". Peti tematski klaster "Resursi, poljoprivreda i kohezija" donosi isti broj poglavlja - "Poljoprivreda i ruralni razvoj", "Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne politike", "Ribarstvo", "Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata usluga" te "Financijske i proračunske odredbe". Šesti tematski klaster "Vanjski odnosi" precizira obveze iz dvaju poglavlja - "Vanjski odnosi" te "Vanjska, sigurnosna i obrambena politika". Trajanje pregovora ovisi o brojnim čimbenicima, međutim, na onoj najvišoj političkoj razini, jasno je kako Unija prepoznaje određene specifičnosti ustavnog uređenja BiH, kao i temeljnih postulata poput konstitutivnosti naroda, a koja je, zahvaljujući lobiranju Hrvatske, postala dio Strateškog kompasa EU-a.